Menu
"Svi ste već čuli za siloviti hrvatski uzlet industrijske proizvodnje u prosincu za 14,9%. To su dnevno barem desetak puta ponavljali svi hrvatski mediji - zdravo za gotovo, bez ikakve analize. Nitko se nije zapitao "kako je moguće da čitava eurozona tavori na godišnjem rastu industrijske proizvodnje ispod 1%, a Hrvati naprave skok od 14,9%?" Naravno, radi se o: selektivnoj statistici, izdvojenoj statističkoj anomaliji i statističkom triku", kaže HRT-ov Željko Kardum...
Značajan doprinos tome dali su loši vremenski uvjeti koje prati velika potrošnja energije zbog grijanja. Iz povjerljivih izvora, kaže Kardum - saznao je da je Sisačka rafinerija radila u prosincu 2016. pet radnih dana više nego u istom mjesecu 2015. Energija nosi 15% indeksa industrijske proizvodnje, a rast od 24% u tom sektoru potegne barem 2-3% rasta industrijske proizvodnje. Gleda li se još detaljnije proizvodnja naftnih derivata narasla je skoro 160%.
Prava istina je da je na godišnjoj razini industrijska proizvodnja rasla 5,3%. To je dobro, ali sa svim tim silnim rastom još uvijek nismo dostigli 2008. Hrvatska je jedina tranzicijska zemlja u kojoj su plaće manje nego 2010. Primjerice, na prijelazu stoljeća primanja u Slovačkoj bila su gotovo upola manja nego što su bila u Hrvatskoj, a danas su prosječne bruto plaće u toj zemlji nadomak tisuću eura i samo su 60 eura manje nego u Hrvatskoj.
Preporuke i smjernice Vladi Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Kardum je analizirao sa dva aspekta: formalnog i sadržajnog.
Formalno je "lijepo" da se predsjednica zanima za gospodarsku politiku i daje preporuke, ali u svim demokracijama u Europi ekomomsku politiku smišlja i provodi Vlada. Koliko ljudi uopće zna tko je njemački predsjednik?, pita Kardum. Dodaje kako je to kurtoazno, između redova predsjednici spomenuo i premijer Andrej Plenković.
Govoreći o sadržaju preporuka predsjedničinog savjeta Kardum je kazao kako se svaki plan koji ima ima više od 3 prioriteta - može odmah baciti u smeće, jer neće biti proveden. U preporukama nisam čuo ništa novo. Sve se ponavlja se od Sanaderovih "one-stop-shop" i katarskih LNG hodočasnika po Krku - mjera. Vidljiva je usmjerenost na periferna pitanja, a glavne reforme vlade nisu ni dotaknute - mirovinska reforma i reforma javne uprave. Bez njih nema oporavka gospodarstva niti rješavanja ijednog od ranijih pitanja, smatra Kardum.
