Globalno gledano, u posljednjih 40 godina znatno je porastao broj onih koji pripadaju ekonomskoj srednjoj klasi. Razlog tome je prije svega gospodarski polet u zemljama poput Kine, Indije i Brazila…

No u industrijskim državama trend je obratan. Tako se u SAD-u u srednji sloj nekada ubrajalo 60 posto stanovništva, a danas samo 50 posto, kaže Christine Lagarde, šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

„Srednja klasa se smanjila, jer se bogatstvo gomila kod onih gore, a mnogi onda klize na niže”, izjavila je Lagarde u Davosu. Po njezinim riječima, za krizu srednje klase u industrijskim državama krivi su slab gospodarski rast i velika nejednakost.

I u Europi je srednja klasa pod pritiskom. Pri tome se ne radi samo o raspodjeli prihoda. „Srednja klasa je deziluzionirana što se tiče njezine budućnosti”, rekao je Pier Carlo Padoan, talijanski ministar financija i gospodarstva. „Ona (srednja klasa, op. ur.) je razočarana jer njezina djeca imaju slabe izglede na tržištu rada. I razočarana je jer joj socijalni sustavi nude sve manje sigurnosti.”

I zato mnogi ljudi reagiraju tako da jasno kažu „ne” etabliranim stranaka i njihovim rješenjima. „To ‘ne’ u međuvremenu dominira političkom scenom”, kaže Padoan.

„To je znak krize. Zato moramo ponovo razmisliti o političkom vodstvu i vjerodostojnim dugoročnim projektima. Jer samo tako u srednjoj klasi, ali ne samo tamo, može nastati konsens o reformama koje su hitno potrebne.”

No u Europi nema čak ni vizije kako bi neko rješenje trebalo izgledati – za razliku od zagovornika Brexita ili Trumpa. „Može se biti za ili protiv, ali barem imaju viziju”, smatra Padoan. „Ali mi u Europi uopće nemamo viziju. Barem ne takvu koja bi odaslala slično jaku poruku.”

I tako svakodnevna zadaća ostaje provedba dugog popisa reformi, na području poreza i financija te u obrazovanju, kako bi bili spremni za buduće promjene, kaže Lagarde. „Ali to sve mora biti prilagođeno regijama. I vjerojatno trebamo više raspodjele nego što je sada imamo.”

A što će biti od Trumpove vizije o velikoj Americi, za sada je neizvjesno. „Mi uopće ne znamo koju će politiku voditi”, podsjeća Lagarde. „Mi ne poznajemo detalje njegovog plana – ako ga uopće ima.”

Ekonomist s Harvarda Larry Summers je također siguran da srednja klasa neće profitirati od Trumpove politike. „Povijest nas uči: klasični populizam uvijek šteti onome kome navodno pomaže”, kaže Summers, bivši analitičar Svjetske banke i savjetnik za gospodarstvo dosadašnjeg američkog predsjednika Baracka Obame.

Tako je Trump, doduše, prisilio nekoliko američkih tvrtki da proizvodnju ne premjeste u Meksiko i sačuvao u zemlji nekoliko stotina radnih mjesta. No istovremeno je njegovo grubo ponašanje prema Meksiku dovelo do pada meksičkog pesa u odnosu na američki dolar za 15 posto.

„A to Meksiko za ulagače čini još atraktivnijim”, upozorava Summers. „Posljedica će biti da će više tisuća, a možda čak i više stotina tisuća radnih mjesta iz SAD-a biti premješteno u Meksiko.”

„Glavni razlog problema srednje i radničke klase nisu ni globalizacija niti digitalizacija, nego desetljetna neučinkovitost politike, i to u cijelom svijetu”, uvjeren je Summers.

„Međunarodna politička zajednica je utrošila puno energije kako bi zaštitila patente i autorska prava multinacionalnih koncerna”, kaže Summers. „Da je samo desetinu te energije utrošila za rješavanje pitanja kako spriječiti bijeg kapitala u porezne oaze i spriječiti tvrtke da zaobilaze pravila, onda bi to bio svijet u kojem bih rado živio.”

U jednom takvom svijetu, dodaje Summers, bilo bi također lakše uvjeriti srednju klasu u prednosti globalizacije.

Izvor: DW