Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem rujna prošle godine ukupni bruto inozemni dug zabilježio je pad na mjesečnoj i godišnjoj razini spustivši se na razinu od 42,4 mlrd. eura odnosno 94,2% BDP-a (9,2 pb niže u odnosu na kraj 2015. godine)...
U odnosu na kolovoz prošle godine, ukupni bruto inozemni dug je niži za 1,3 mlrd. eura (mjesečni pad od 2,9%) te je na godišnjoj razini nastavio s padom i deseti mjesec zaredom. U odnosu na rujan 2015. niži je za 4,4 mlrd. eura ili 9,4%. Tijekom prvih devet mjeseci ukupna razina bruto inozemnog duga smanjila se za gotovo 3 mlrd. eura te je u usporedbi s koncem 2015. niža za 6,5%.
Izuzev središnje banke (čija bruto inozemna zaduženost raste zbog ulaganja u repo ugovore), godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga pridonijeli su svi ostali sektori u gospodarstvu. Pritom je najveći doprinos smanjenju vanjskog duga došao od daljnjeg nastavka razduživanja financijskog sektora tj. banaka što je posljedica još uvijek niske kreditne aktivnosti, ali i rastuće sklonosti prema kunskom kreditiranju. Tako je bruto inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija koncem rujna prošle godine iznosio 4,9 mlrd. eura te je uz blagi mjesečni rast od 0,6% nastavio sa snažnim dvoznamenkastim stopama pada na godišnjoj razini (34,2%). Tijekom prva tri tromjesečja prošle godine dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjio se za 1,2 milijardi eura te je u odnosu na kraj 2015. godine niži za 20,1%.
Smanjenju bruto inozemnog duga značajno je doprinijelo i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora. Naime, koncem rujna je bruto inozemni dug sektora opće države iznosio 14,7 mlrd. eura. Uz mjesečni pad od 348 mil. eura (2,3%), nastavljen je i sedmi mjesec zaredom pad bruto inozemnog duga državnog sektora na godišnjoj razini (za 989 mil. eura odnosno 6,3%). Bolji fiskalni pokazatelji u prošloj godini te odgođen plasman izdanja državne obveznice na inozemnom financijskom tržištu rezultirao je većom usmjerenošću države ka financiranju na domaćem tržištu, što je posljedično utjecalo i na smanjenje inozemnog duga opće države. Tako je u odnosu na kraj 2015. godine bruto inozemni dug države za 1,2 mlrd. eura niži (pad od 7,3%).
"Prema kraju godine trend pada bruto inozemnog duga mogao bi se nastaviti, podržan smanjenjem zaduženosti svih ključnih sektora. S jedne strane, tome pridonose poboljšanja u fiskalnoj statistici te veća orijentacija države na domaće financijsko tržište, a proces razduživanja banaka povezan je s relativno jeftinijim domaćim depozitima, visokom likvidnošću, ali i još uvijek skromnom potražnjom za kreditima. Na krilima rasta BDP-a, očekujemo da će do kraja 2016. godine bruto inozemni dug biti niži u usporedbi s prethodnom godinom (ispod 100% BDP-a)", stoji u zaključku analize RBA analitičara.
