Menu
Zadnji prošlogodišnji mjesec na domaćem deviznom tržištu obilježile su devizne intervencije središnje banke. Hrvatska narodna banka održala je dvije intervencije na kojima je od banaka otkupila ukupno 716,3 mil. eura po prosječnom tečaju 7,558626 kuna za euro. Međutim, kuna nije zabilježila značajnije slabljenje u odnosu na euro. Povoljna gospodarska kretanja podržala su snažniju kunu u odnosu na euro i na samom kraju godine...
U skladu s očekivanjima, solidan višak na tekućem računu bilance plaćanja, bitno smanjeni fiskalni rizici, snažniji priljev deviza na osnovi produljenja sezone, jačanje investicijske aktivnosti, pozitivna neto inozemna pozicija banaka te rastuća potražnja za kunskim kreditima zadržali su EUR/HRK ispod prvotnih procjena očekivane razine tečaja od 7,60 kuna za euro na kraju godine. Niži prosječni tečaj EUR/HRK u 2016. u usporedbi s prethodnim godinama potvrđuje da je kuna u razdobljima rasta gospodarstva više izložena aprecijacijskim pritiscima. Stoga i ne iznenađuje da su prvi put nakon 2012. intervencije središnje banke na deviznom tržištu usmjerene na stranu otkupa eura. Tijekom prvog tromjesečja 2017. tečaj kune u odnosu na euro trebao bi se zadržavati na postignutim razinama iz posljednjeg tromjesečja ove godine.
Prema kraju tromjesečja moguće je očekivati pad EUR/HRK s obzirom na očekivani priljev deviza uslijed početka turističke predsezone. Mogući izlazak države na inozemna financijska tržišta kroz izdanje euroobveznice ne bi trebao utjecati na tržišna kretanja jer bi konverzija u kune bila izvršena kod HNB-a kao i kod prethodnih izdanja. Izdanjem bi se povećale devizne pričuve središnje banke, a postupnim pritjecanjem sredstava od izdanja na tržište ne bi bila narušena stabilnost tečaja EUR/HRK. Izdanje na domaćem tržištu (vrlo vjerojatno denominirano u domaćoj valuti) pružilo bi podršku kuni unatoč izdašnoj likvidnosti koju i dalje nastavlja osiguravati ekspanzivna monetarna politika središnje banke. Trenutna razina likvidnosti u sustavu premašuje 11 mlrd. kuna što je, uz slabljenje potražnje za kunama od strane inozemnih banaka, rezultiralo smanjenjem izvedenih kamatnih stopa na domaćem novčanom tržištu. Tržišne kamatne stope zabilježile su također blagi pad, a pretpostavka je da će se on nastaviti i u narednim danima.
"U ovom tjednu na domaćem novčanom tržištu u fokusu će biti aukcija trezorskih zapisa obzirom da je Ministarstvo financija najavilo aukciju na kojoj planira izdati 1,600 mlrd. kunskih trezoraca, što je gotovo jednako iznosu na dospijeću. Obzirom na iznimno visoku razinu likvidnosti u sustavu očekujemo da bi prinosi mogli zabilježiti novu korekciju na pojedinim ročnostima", objavili su RBA analitičari.
