Menu
NAKON što je stopa rasta realnog BDP-a u prva tri tromjesečja 2016. godine u prosjeku iznosila 2,8 posto na godišnjoj razini, povoljni pokazatelji industrijske proizvodnje i trgovine na malo za listopad te mjesečni indikator poslovnog ciklusa EIZ-a (CEIZ indeks) upućuju na to da bi stopa rasta BDP-a u posljednjem tromjesečju mogla iznositi 2,7 posto...
Istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb stoga u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly najavljuju stopu rasta od 2,7 posto za čitavu 2016. godinu.
Ovakva očekivanja posljedica su pozitivnog doprinosa svih domaćih komponenti BDP-a (potrošnje kućanstava, investicija i državne potrošnje) u prva tri tromjesečja, posebice snažnog pozitivnog doprinosa realne potrošnje kućanstava—koja se oporavila zahvaljujući niskim cijenama goriva koje su povoljno utjecale na realni raspoloživi dohodak—te snažnije turističke potrošnje. S obzirom na to da se očekuje i značajno viša blagdanska potrošnja do kraja godine, realna potrošnja kućanstava u 2016. godini mogla bi rasti po stopi od 3,0 posto u odnosu na prethodnu godinu, navodi se u priopćenju Ekonomskog instituta, Zagreb.
Državna potrošnja će u ovoj godini najvjerojatnije ipak značajnije porasti, i to za 1,5 posto, ponajviše zahvaljujući deflaciji, poboljšanju ekonomskih uvjeta koji su doveli do rasta poreznih prihoda te boljoj apsorpciji sredstava iz EU fondova. Dostupni podaci za 2016. godinu daju naslutiti kako su investicije blago usporile rast, ponajviše u trećem tromjesečju kada je Hrvatska imala tehničku Vladu i nove parlamentarne izbore.
S obzirom na to usporavanje, analitičari EIZG-a smatraju kako bi investicije u ovoj godini mogle rasti po stopi od 4,1 posto. Snažna ovogodišnja turistička sezona te nastavak rasta izvoza dovest će i ove godine bilancu plaćanja u plus u iznosu od 3,3 posto BDP-a, što je smanjenje u odnosu na 2015. ponajviše zbog intenzivnijeg oporavka uvoza u ovoj godini. U nadolazeće dvije godine analitičari očekuju da će rast potrošnje kućanstava usporiti na 2,3 te na 2,5 posto uslijed povećanja cijena goriva, da će investicije i uvoz ubrzati rast, da će državna potrošnja u sljedećoj izbornoj godini rasti po stopi od 1,4 posto te usporiti u 2018. godini, dok će vanjska trgovina i dalje imati pozitivan doprinos rastu BDP-a, ali uz nešto niže stope rasta izvoza i ispuhivanje efekta konverzije kredita u švicarskim francima.
"Podaci kojima raspolažemo, a koji se odnose na konsolidiranu opću državu, upućuju na to da su proračunski prihodi u prvih devet mjeseci porasli za 8,2 milijarde kuna na godišnjoj razini. S obzirom na to da su istovremeno rashodi porasli za dvije milijarde kuna, proračunski deficit značajno se smanjio u 2016. godini. Ne dođe li do značajnijih rashoda do kraja godine, analitičari očekuju da bi proračunski deficit u 2016. godini mogao iznositi 2,2 posto BDP-a. Uz približno jednaku dinamiku punjenja proračuna te očekivani ekonomski rast, smatramo kako će se daljnje smanjenje deficita nastaviti i u iduće dvije godine i to prema 1,9 odnosno 1,7 posto u 2017. i 2018. godini. Sredinom 2017., Hrvatska bi mogla izići iz procedure prekomjernog deficita, budući da je već sada deficit ispod tri posto BDP-a. No, u smislu strukturnog deficita, hrvatske javne financije još uvijek nisu usklađene s preporukama EU što podrazumijeva potrebu za daljnjom fiskalnom konsolidacijom", navode iz EIZG-a.
Nakon oštrog pada nezaposlenosti tijekom cijele 2016. godine, analitičari očekuju da će prosječna stopa nezaposlenosti iznositi oko 14,8 posto u ovoj godini. Uz oporavak ekonomske aktivnosti, analitičari očekuju i daljnji rast zaposlenosti. Međutim, pad projicirane stope nezaposlenosti u narednim godinama i dalje će biti pod utjecajem smanjenja radne snage, uzrokovanim uglavnom demografskim kretanjima (umirovljenje) i emigracijom. Naše srednjoročne prognoze stope nezaposlenosti iznose 13,5 i 12,3 za 2017. i 2018. godinu.
Glavni faktor nesigurnosti kod prognoza u ovom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly uvjetovan je neizvjesnostima oko stvarnih učinaka sveobuhvatne porezne reforme koja stupa na snagu 1.1.2017. te opasnošću od neprovođenja nužnih strukturnih reformi što bi moglo ugroziti srednjoročnu perspektivu rasta nakon što se trenutno povoljan ekonomski ciklus ispuše, a kamate na međunarodnom tržištu počnu rasti. S druge strane, proračun za 2017. godinu ugrožen je pregovorima sa sindikatima oko prethodno ugovorenog povećanja plaća za šest posto koje nije uključeno u proračun. Također, u srednjem roku, fiskalne vlasti suočit će se s rastućim dugovima u zdravstvu, restrukturiranjem dugova Hrvatskih autocesta, tužbama banaka zbog konverzije kredita u švicarskim francima te rastom cijene zaduživanja.
