Menu
Ova godina je prva nakon 2008. u kojoj je zabilježen izraženiji ekonomski oporavak, pri čemu su sve sastavnice agregatne potražnje ostvarile rast, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u prigodi razgovora rukovodstva HNB-a s predstavnicima medija ...
Gospodarska se aktivnost nakon stabilnog rasta u prvoj polovini godine dodatno intenzivirala u trećem tromjesečju, kada se BDP na godišnjoj razini povećao za 2,9%. Taj je rast bio poglavito podržan izvrsnim ostvarenjima u turizmu, no ubrzao se i oporavak osobne potrošnje potaknut, između ostalog, pozitivnim kretanjima na tržištu rada. Broj zaposlenih tako je nastavio rasti, a administrativna stopa nezaposlenosti kontinuirano opada, pa se u rujnu spustila na blizu 13%, što je posljednji puta zabilježeno krajem 2008. godine. Međutim, upozorio je guverner, unatoč ovim pozitivnim trendovima na tržištu rada zabrinjava kontinuirano smanjenje radne snage dijelom uzrokovano iseljavanjem stanovništva radne dobi, što dugoročno slabi potencijale rasta.
Trenutno dostupni podaci za posljednje tromjesečje upućuju na to da je razmjerno visok rast ostvaren i na samom kraju godine, pa u HNB-u ocjenjujemo da bi u 2016. realni rast BDP-a mogao dosegnuti 2,8%, rekao je guverner Vujčić. Kada je riječ o očekivanjima za narednu godinu, prognoziramo blago ubrzanje realnog rasta na 3,0% u 2017., uz pojedinačno i dalje najznačajniji doprinos inozemne potražnje. Projicirano ubrzanje rasta u narednoj godini odražava učinke porezne reforme na potrošnju kućanstava, i manjim dijelom na ukupne kapitalne investicije kojima bi trebalo pridonijeti i jače korištenje sredstava iz fondova EU-a. Očekujemo i nastavak povoljnih kretanja u turizmu.
Kretanja u realnoj sferi pridonijela su blagom jačanju inflatornih pritisaka, pri čemu prema kraju godine svjedočimo značajnom usporavanju godišnjeg pada cijena u odnosu na ljetne mjesece, velikim dijelom i pod utjecajem kretanja cijena energije, istaknuo je guverner Vujčić. Stoga se očekuje da će inflacija nakon negativnih 1,2% koliko se ocjenjuje za 2016., u 2017. porasti na 1,6%, ponajviše pod utjecajem jačanja uvoznih inflacijskih pritisaka, odnosno očekivanog rasta cijena sirove nafte i drugih sirovina, ubrzanja inflacije u europodručju, kao i jačanja tečaja dolara u odnosu na euro (a posljedično i kunu) te izmjena u sustavu indirektnih poreza. Trenutno procjenjujemo da su rizici da stopa rasta BDP-a i stopa inflacije budu niže odnosno više od projicirane uravnoteženi, napomenuo je.
Ocjenjujući ekonomske odnose s inozemstvom istaknuo je da se - unatoč vrlo dobrim rezultatima u turizmu - višegodišnji trend povećanja viška na tekućem računu platne bilance u 2016. zaustavio. Dijelom je to odraz produbljivanja manjka u robnoj razmjeni i na računu primarnih dohodaka (zbog rasta dobiti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu), no ponajviše odražava činjenicu da je u 2015. godini konverzija kredita u švicarskom franku zamjetno utjecala na povećanje viška. Usto, nastavilo se i inozemno razduživanje, čemu su pridonijeli svi domaći sektori, a posebno se izdvajaju kreditne institucije, koje su uz smanjenje obveza još više povećale svoju inozemnu imovinu i tako snažno poboljšale svoju neto inozemnu poziciju. Uslijed razduživanja domaćih sektora, zabilježeno je snažno smanjenje bruto inozemnog duga koji je na kraju rujna iznosio 94,2% BDP-a, gotovo 10 postotnih bodova ispod razine s kraja 2015. Za 2017. očekujemo da će više cijene nafte praćene jačanjem američkog dolara pridonijeti daljnjem smanjenju viška na tekućem računu, a u istom smjeru će djelovati i nastavak gospodarskog oporavka koji generira i brži rast uvoza. Istodobno očekujemo daljnje smanjenje neto inozemnih obveza, što bi uz rast nominalnog BDP-a trebalo dovesti do daljnjeg zamjetnog poboljšanja relativnih pokazatelja bruto i neto inozemne zaduženosti.
U 2016. nastavila su se i povoljna fiskalna kretanja, pa će u 2016. vjerojatno biti zabilježeno smanjenje udjela duga opće države u BDP-u, poručio je guverner. Sukladno tome, ako izostanu značajnije revizije proračuna koje bi išle u smjeru povećanja planiranog manjka i šokovi koji bi utjecali na prihode, Hrvatska bi u 2017. mogla potencijalno izaći iz Procedure pri prekomjernom manjku, ocjenjujemo.
U takvom makroekonomskom okružju, HNB je ekspanzivnom monetarnom politikom nastavio podržavati oporavak domaćeg gospodarstva uz održavanje stabilnog tečaja kune prema euru, istaknuo je guverner Vujčić. Pritom je upravo stabilan tečaj u hrvatskom monetarnom sustavu preduvjet očuvanja financijske stabilnosti, ali i održavanja stabilnih očekivanja o kretanju cijena u budućnosti. Početkom 2016. HNB je uveo strukturne repo operacije čime se bankama osigurava dugoročna kunska likvidnost, pogoduje se smanjenju kamatnih stopa na duži rok te se potiče odobravanje kredita banaka u domaćoj valuti (što se dodatno obrađuje u zasebnom okviru nove publikacije). Na četiri dosad održane strukturne obratne repo aukcije HNB je na rok od četiri godine ukupno plasirao gotovo milijardu kuna, pri čemu je kamatna stopa na posljednje dvije aukcije spuštena s 1,8% na 1,4%. Kamatna stopa na redovitim tjednim obratnim repo operacijama sredinom rujna također je spuštena na 0,3%, a iznos plasiranih sredstava povećao se u odnosu na raniji dio godine.
Visoka likvidnost na domaćem i inozemnom financijskom tržištu i spuštanje premije rizika za zaduživanje države pogodovali su nastavku trenda poboljšanja kratkoročnih i dugoročnih uvjeta financiranja za domaći privatni sektor. To je zajedno s pozitivnim očekivanjima poduzeća i stanovništva oko gospodarskih kretanja u budućnosti i poboljšanim standardima odobravanja kredita, dovelo do rasta kreditne potražnje i oporavka kreditne aktivnosti, kako kod poduzeća, tako i kod stanovništva. Godišnji rast plasmana nefinancijskim poduzećima (temeljen na transakcijama) bilježi uzlazni trend te je na kraju listopada iznosio 2,7%, dok je kod plasmana stanovništvu u listopadu 2016. , po prvi puta nakon 2009. godine, zabilježena pozitivna godišnja stopa rasta od 0,3%, naglasio je guverner.
Monetarna politika zadržat će i u 2017. isti karakter, najavio je guverner Vujčić. Naime, unatoč promjeni kod fiskalne politike koja bi naredne godine mogla biti blago ekspanzivna, razmjerno niska očekivana stopa inflacije, te još uvijek razmjerno spor oporavak kreditiranja privatnog sektora podupiru nastavak provođenja ekspanzivne monetarne politike. Pritom će višak kunske likvidnosti pogodovati zadržavanju niskih domaćih kamatnih stopa, što bi se trebalo odraziti na dinamiziranje rasta plasmana i povoljno djelovati na ukupna gospodarska kretanja. Također, u 2017. očekuje se nastavak čišćenja neprihodonosnih plasmana iz bilanci banaka, kao i jednokratni otpisi neprihodonosnih plasmana koje država potiče izmjenama poreza na dobit, što može stvoriti povoljne osnove za brži kreditni rast u srednjoročnom razdoblju. S druge strane, glavni negativni rizici su visoka razina duga korporativnog sektora, povećana kolebljivost međunarodnih financijskih tržišta zbog mnogobrojnih političkih rizika te značajnije preusmjeravanje poduzeća prema inozemnim izvorima financiranja.
Guverner Vujčić je zaključno poručio da održavanje stabilnosti tečaja kune prema euru ostaje osnovno obilježje monetarne politike, pri čemu je na potencijalne inozemne ili domaće šokove, koji bi mogli dovesti do naglašene kolebljivosti tečaja, HNB spreman reagirati deviznim intervencijama i/ili izmjenama monetarnog instrumentarija. Isto je potvrđeno prošli tjedan, kada je HNB deviznom intervencijom otkupio 278 milijuna eura da bi spriječio aprecijacijske pritiske na tečaj domaće valute.
