Menu
Posljednji podaci DZS-a o kretanju fizičkih pokazatelja u turizmu u rujnu potvrdili su očekivanja o rekordnoj turističkoj sezoni...
Tako je u promatranom mjesecu ukupan broj dolazaka u komercijalnim smještajnim objektima dosegnuo 1,878 milijuna što je 14,5% više u odnosu na isti mjesec lani. Istovremeno je ukupan broj turističkih noćenja porastao na 9,666 milijuna zabilježivši godišnji rast od 11,5%. Promatrano prema strukturi noćenja, u rujnu dominiraju strani turisti s udjelom od preko 95,1%. Prema emitivnim tržištima, u strukturi gostiju uvjerljivo su najzastupljeniji gosti iz Njemačke (s udjelom od preko 32%) te su u promatranom mjesecu zabilježili prosječnih 8,5 noćenja po dolasku. Slijede gosti iz Austrije s udjelom od 10,8% u ukupnim noćenjima (uz prosječno ostvarenih 5,8 noćenja po dolasku). Gosti iz Češke i Poljske u istom mjesecu su zabilježili udjele od 6,7% odnosno 6,5% u ukupnim noćenjima. Promatrano prema vrstama smještajnih objekata, podaci pokazuju da je najveći dio tj. 59,4% od ukupnih noćenja ostvareno u sobama za iznajmljivanje, apartmanima, studio-apartmanima i kućama za odmor, uz zabilježeni rast od preko 21% na godišnjoj razini.
U kumulativnom razdoblju od prvih devet mjeseci ukupan broj turističkih dolazaka dosegnuo je 14,258 milijuna (godišnji rast od 8,1%), a broj noćenja je dosegnuo 75,6 milijuna što je čak 8,6% više u usporedbi s istim razdobljem 2015. Izvrsnim pokazateljima pridonijeli su i domaći i inozemni gosti iako su zamjetno izraženija pozitivna kretanja kod inozemnih gostiju. Njihov broj dolazaka porastao je u promatranom razdoblju 8,2% dok su noćenja viša za 9,2%. S druge strane dolasci domaćih gostiju viši su za 7,0% dok su noćenja zabilježila blažu stopu rasta od 1,6% u odnosu na isto razdoblje mjesec lani. Bez obzira na iznimno važan učinak turizma na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, potrebno je naglasiti još uvijek izrazitu sezonalnost ovog sektora dok s druge strane velika izloženost turizmu pojačava vanjsku ranjivost te u slučaju incidentnih događanja može uvelike pogoršati i ugroziti oporavak gospodarstva (udio prihoda od turizma približio se razini od gotovo 20% BDP-a). U narednom razdoblju razvoj hrvatskog turizma trebao bi ići u smjeru produljenja sezone te (geografski ravnomjernijeg) proširenja smještajnih kapaciteta, uz poželjno međusobno povezivanje pratećih djelatnosti (poput poljoprivrede i/ili prehrambene industrije), objavili su RBA analitičari.
