Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni javni dug krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja spustio se na 288,3 mlrd. kuna ili 85,8% BDP-a. Tako je u odnosu na veljaču (i pored ožujskog plasmana državne obveznice na domaćem tržištu u iznosu od 4 mlrd. kuna) ukupni javni dug niži za 1,3 mlrd. kuna ili 0,5% mjesečno. U ožujku je po prvi puta zabilježen i pad javnog duga na godišnjoj razini (za 4,7 mlrd. kuna ili 1,6%). Umjerenija proračunska potrošnja (u razdoblju privremenog financiranja) te usporenije zaduživanje opće države tijekom prva tri mjeseca rezultirali su padom ukupnog javnog duga u odnosu na kraj prošle godine i to za 1,3 mlrd. kuna ili 0,5%...
Smanjenju javnog duga na kraju prvog tromjesečja ove godine dijelom je pridonijelo i jačanje kune u odnosu na euro (srednji devizni tečaj EUR/HRK u ožujku je bio niži za 1,3% mjesečno odnosno 1,6% godišnje), što je obzirom na valutnu strukturu duga utjecalo na niži nominalni iskaz duga u kunama.
Padu javnog duga ponajprije je doprinijelo značajno smanjenje inozemne komponente javnog duga koja je krajem prvog tromjesečja iznosila 113,2 mlrd. kuna (spustivši svoj udio u ukupnom javnom dugu na 39,2%). U odnosu na veljaču, inozemni javni dug je niži za 3,9 mlrd. kuna (3,3%) dok je na godišnjoj razini zabilježio pad od preko 10,5 mlrd. kuna (8,5%). Također, tijekom prva tri mjeseca inozemni javni dug se smanjio za 5 mlrd. kuna u odnosu na prosinac prošle godine (pad za 4,3%). S druge strane, spomenuto izdanje državne obveznice na domaćem tržištu odrazilo se na rast unutarnje komponente javnog duga koja je koncem ožujka iznosila 175,4 mlrd. kuna, zabilježivši rast na mjesečnoj i godišnjoj razini (1,5% odnosno 3,4%). U odnosu na kraj prošle godine unutarnji javni dug je viši za 3,7 mlrd. kuna (2,2%).
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem prvog tromjesečja je javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio na 164,2 mlrd. kuna čineći udio od 56,9% u ukupnom javnom dugu. Obzirom na spomenuto izdanje državne obveznice, dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica je koncem ožujka viši za 1,7 mlrd. kuna u odnosu na kraj 2015. godine (1,1%). U istom promatranom razdoblju, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica iznosio je 19,7 mlrd. kuna čineći udio od 6,8% u ukupnom javnom dugu (0,3 pb više u odnosu na kraj 2015. godine). Istovremeno su se državne obveze po kreditima smanjile na 104,7 mlrd. kuna zabilježivši pad od gotovo 4 mlrd. kuna u odnosu na kraj prošle godine (3,6%).
"U ovoj godini očekujemo nastavak usporavanja rasta javnog duga, a s obzirom na izgledan nastavak rasta gospodarstva njegov udio u BDP-u trebao bi zabilježiti tek blagi pomak", objavili su RBA analitičari.
