Menu
Tvrtka Shanghai Yigian Trading Company preuzela je 82,5% vlasništva nad zračnom lukom Frankfurt-Hahn koji je bio u posjedu njemačke savezne pokrajine Rheinland-Pfalz. Oni koji malo bolje poznaju geografiju Njemačke, mogu već tu otkriti jedan od važnih razloga zašto je zračna luka Frankfurt-Hahn već godinama u gubicima...
Naime, iako joj u nazivu stoji "Frankfurt" - koji je, naravno u pokrajini Hessen, Frankfurt-Hahn geografski nema veze s ovom njemačkom i europskom financijskom metropolom. To je bivši vojni aerodrom kojeg su još 1951. počele graditi francuske okupacijske snage u zaleđu pokrajine Rheinland-Pfalz i samo godinu dana kasnije ga je preuzelo Američko ratno zrakoplovstvo. Naravno, zračna luka se redovito naziva po mjestu gdje se gradi - i tu je već za Amerikance nastao problem.
Isprva je ona bila planirana kod mjesta Lautzenhausen, onda kod Hahna, mada je kasnije sagrađena kod mjesta Büchenbeuerna u okrugu Hunsrück. Amerikanci su s mnogo dobrih razloga bili zabrinuti, koji od njihovih pilota će uopće moći izgovoriti nazive tih mjesta i na koji kontinent će mladi pilot iz Idahoa ili Missourija uopće sletjeti ako preko radija dobije zapovijed da usmjeri zrakoplov prema Büchenbeuernu. Zato su ostali kod imena "Hahn" i kao dodatnu pomoć dodali i "Frankfurt". Jer on je doista udaljen nekoliko minuta leta od Frankfurta - ili dobrih sat i pol vožnje autobusom od Terminala 2 "prave" Frankfurtske zračne luke.
Zračnu luku su koristili Amerikanci praktično sve do Prvog zaljevskog rata i u neko doba je brojala oko 16 tisuća ljudi - vojnog osoblja, pilota i njihovih obitelji koji su tamo živjeli. Kad su 1991. počele pripreme za oslobađanje Kuvajta, eskadrile američkih zrakoplova F-16 su otišle iz te zračne luke u Njemačkoj u Saudijsku Arabiju - i više se nikad nisu vratile u Njemačku, nego u svoju domovinu SAD. Ubrzo je povučeno i ostalo osoblje i zračna luka je predana na civilnu upotrebu pokrajini Rheinland-Pfalz.
Već od početka se pokazalo veoma teško smisliti, što da se uopće poduzme s tim aerodromom: u to doba po završetku hladnog rata su se u čitavoj zapadnoj Europi mnoge vojne zračne baze pretvarale u civilne zračne luke, a ona je bila i prilično udaljena od bilo kojeg većega grada. Spas se nazirao u odluci irskog prijevoznika Ryanaira da odatle širi mrežu svojih zračnih linija, ali problem je što je i taj zračni prijevoznik znao da zračnoj luci njegov ugovor znači život - ili stečaj. Dakako da su onda i pristojbe korištenja daleko ispod uobičajenih na "velikim" aerodromima poput Frankfurta ili Münchena.
Makar je tako zračna luka Frankfurt-Hahn već 2014. završila s gubitkom od 45,2 milijuna eura (kojeg je, usprkos sve glasnijim prosvjedima Europske komisije zbog nedopuštenih subvencija, morala pokrivati pokrajinska vlada u Mainzu), teoretski je Frankfurt-Hahn po broju "pokreta zrakoplova" peta zračna luka u Njemačkoj. Jer ta zabačenost zračne luke ima i svoju prednost: to je jedna od rijetkih zračnih luka u Njemačkoj koja ima uporabnu dozvolu bez noćne stanke, dakle od 0 do 24.
To je prilika za zračni transport robe i tu je svojedobno već počela suradnja s Kinezima, zračnim prijevoznikom Yangtse River Express - koja je okončala suradnju s aerodromom Frankfurt-Hahn prošle godine. Jer u posljednjim godinama se čini kako tamo sve ide nizbrdo, a čak i Ryanair sve više prebacuje svoje letove na druge, prometnije zračne luke: u Hrvatsku se odande može još samo u Pulu i Zadar.
Utoliko se može vjerovati predsjednici vlade pokrajine Rheinland-Pfalz da se zbog loše uprave, u ovom slučaju "može strahovati da je u ovakvoj prodaji iz nužde prije bilo da je kupac, a ne prodavač postavljao uvjete" jer se i kod cijene koju je kineski ulagač platio za zračnu luku spominje tek "niski dvocifreni milijunski iznos".
Glavni pregovarač kineskog investitora Yu Tao Chou tvrdi kako je "našao svoje srce na zračnoj luci Frankfurt-Hahn" i kako imaju velikih planova. Prije svega ih zanima robni prijevoz kojeg bi proširili i na prijevoz lako pokvarljive robe, a svakako žele "nagovoriti" i kinesku liniju River Express da se vrati u Hahn. Ali dugoročno žele proširiti i putnički prijevoz, osobito kad je riječ o turistima iz Azije koji žele upoznati Europu.
Njima će dolazak u Frankfurt Hahn svakako otvoriti nove perspektive Europe prije živahnih gužvi u Parizu, Londonu ili Berlinu, ali treba reći i da to nije prva zračna luka koju je u Njemačkoj preuzeo kineski investitor. Još 2007. je pekinška tvrtka LinkGlobal Logistics Co. za 30 milijuna eura preuzela zračnu luku Schwerin-Parachim. Zapravo, sudbina tog aerodroma je donekle slična Frankfurt-Hahnu jer je i to bivši i sada napušteni vojni aerodrom. Jedina je razlika da su u Hahn donedavno slijetali američki avioni, a u Schwerin-Parachim sovjetski Migovi Crvene Armije.
