Menu
Prema posljednjim podacima DZS-a, ukupna vrijednost robnog izvoza u veljači ove godine iznosila je 938 mil. eura dok je uvezeno roba u vrijednosti 1,523 mlrd. eura što je rezultiralo deficitom u robnoj razmjeni od 584,2 mil. eura (4,9% višim nego u istom mjesecu lani)...
Obzirom da je i u siječnju zabilježeno značajno pogoršanje u kretanju robnog deficita na godišnjoj razini, podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni u razdoblju od prva dva mjeseca također su potvrdili negativan trend. Naime, u promatranom kumulativnom razdoblju, ukupni robni izvoz je iznosio 1,7 mlrd. eura što je za 6,3% više u odnosu na prva dva mjeseca 2015. godine. Međutim, istovremeno je vrijednost robnog uvoza tijekom istog razdoblja dosegnula 2,8 mlrd. eura, zabilježivši rast na godišnjoj razini za 8,3%. Razmjerno snažniji rast robnog uvoza u odnosu na izvoz rezultirao je pogoršanjem vanjskotrgovinskog deficita koji se u promatranom razdoblju produbio na 1,1 mlrd. eura. Navedeno pogoršanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom (za čak 11,8% godišnje) odrazilo se i na niži pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom koji se spustio na 61,3% (1,2 pb manje u odnosu na prva dva mjeseca lani).
Promatrano prema NKD-u, u razdoblju od prva dva mjeseca je izvoz iz kategorije prerađivačke industrije (koja čini više od 87% ukupnog robnog izvoza) zabilježio godišnji rast od 9,9% no istovremeno je u ovoj kategoriji ostvareno preko 90% ukupnog robnog uvoza (uz dvoznamenkasti godišnji rast od 13,6%). Stoga je pogoršanje deficitarnog salda tijekom promatranog razdoblja u djelatnosti prerađivačke industrije za čak 19,5% na godišnjoj razini dalo snažan doprinos sveukupnom produbljenju robnog deficita u odnosu na prva dva mjeseca lani.
Posljednji podaci o robnoj razmjeni prikazani prema ekonomskim grupacijama zemalja potvrdili su da se glavnina robne razmjene RH odvijala sa zemljama Europske unije. Tako je u prva dva mjeseca ove godine izvoz u zemlje EU činio čak 68,4% ukupnog robnog izvoza RH te je zabilježio godišnji rast od 5,9%. Također, preko 82% ukupnog robnog uvoza odnosi se na uvoz roba iz zemalja EU koji je u odnosu na isto razdoblje prošle godine porastao za 10,6%. Posljedično, u promatranom razdoblju je došlo do pogoršanja deficitarnog salda u robnoj razmjeni sa zemljama EU za čak 16% na godišnjoj razini.
"Negativni trendovi u robnoj razmjeni RH jednim dijelom su ublaženi godišnjim promjenama cijena nafte na svjetskim robnim tržištima (obzirom da je Hrvatska neto-uvoznik energenata), no da bi se preokrenuo negativan trend u razmjeni s inozemstvom očito su potrebne znatno snažnije stope rasta hrvatskog izvoza, što implicira na rast te nužne (tržišno orijentirane) reforme u sektoru izvoznih poduzeća", objavili su RBA analitičari.
