Barem nešto pozitivno: Pad bruto inozemnog duga u siječnju

Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem siječnja ove godine ukupni bruto inozemni dug iznosio je 45,4 mlrd. eura, zabilježivši pritom pad na mjesečnoj i godišnjoj razini. Naime, u odnosu na kraj prošle godine, ukupni bruto inozemni dug je niži za 142 mil. eura odnosno 0,3%. Mjesečnom padu vanjskog duga ponajprije je pridonijelo smanjenje duga ostalih domaćih sektora (za 379 mil. eura ili 2,3%), zatim smanjenje duga opće države (za 152 mil. eura ili 1%) te niži dug drugih monetarnih financijskih institucija koji je smanjen za 69 mil. eura odnosno 1,1%...

U siječnju je već drugi mjesec zaredom zabilježen pad ukupnog bruto inozemnog duga na godišnjoj razini (za 1,3 mlrd. eura odnosno 2,8%), prvenstveno predvođen smanjenjem duga drugih monetarnih institucija, što je izravna posljedica razduživanja banaka. Naime, u siječnju se bruto inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija spustio na 6,1 mlrd. eura što je za gotovo 2,3 mlrd. eura manje u odnosu na isti mjesec 2015. godine, čime je zabilježio ujedno i najsnažniji godišnji pad po dvoznamenkastoj stopi od 27,3%.

Također, na godišnjoj razini je nastavljena tendencija razduživanja i ostalih domaćih sektora čiji se inozemni dug koncem siječnja spustio na 16 mlrd. eura što je za 196 mil. eura manje u odnosu na lanjski siječanj (1,2%).

S druge strane, inozemni dug sektora opće države u istom promatranom mjesecu iznosio je 15,7 mlrd. eura čineći gotovo 35% ukupnog bruto inozemnog duga. Premda je na mjesečnoj razini tijekom dva uzastopna mjeseca zabilježio pad, vanjski dug države na godišnjoj razini nastavio je s tendencijom rasta (viši je za 549 mil. eura ili 3,6%). Šire gledano, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) krajem siječnja iznosila je 19,6 mlrd. eura, povećavši svoj udio u ukupnom bruto inozemnom dugu na 43,3%. Tako je promatrajući prema širem obuhvatu, inozemni dug javnog sektora zabilježio snažan godišnji rast od 1,9 mlrd. eura (11%).

"U narednim statističkim izvješćima očekujemo nastavak rasta državne komponente duga, uzevši u obzir i očekivano novo izdanje državne obveznice na inozemnom tržištu. No obzirom na projicirani niži fiskalni deficit u 2016. godini te planirano financiranje i na domaćem financijskom tržištu, godišnje stope rasta inozemnog duga države mogle bi ipak usporiti", objavili su RBA analitičari.