Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem siječnja ove godine ukupni javni dug je dosegnuo 291,1 mlrd. kuna zabilježivši pritom rast od gotovo 1,5 mlrd. kuna u odnosu na kraj 2015. godine...
Mjesečni rast od 0,5% prvenstveno je posljedica rasta unutarnje komponente duga dok je istovremeno inozemna zabilježila mjesečni pad. Tako je krajem siječnja unutarnji javni dug iznosio 173,6 mlrd. kuna (čineći gotovo 60% udjela u ukupnom javnom dugu) te je u odnosu na kraj prošle godine porastao za više od 2 mlrd. kuna (1,2%).
S druge strane, u istom promatranom mjesecu inozemni javni dug spustio se na razinu od 117,6 mlrd. kuna zabilježivši mjesečni pad od 615 mil. kuna (0,5%). Porast javnog duga u siječnju posljedica je prvenstveno rasta duga središnje države (koja čini preko 98% udjela u ukupnom javnom dugu) dok su fondovi socijalne sigurnosti te lokalne jedinice u siječnju zabilježile smanjenje duga na mjesečnoj i godišnjoj razini. Mjesečnom porastu ukupnog javnog duga pridonijelo je i slabljenje kune u odnosu na euro (srednji devizni tečaj EUR/HRK u siječnju je porastao za 0,3% u odnosu na prethodni mjesec) sto je obzirom na valutnu strukturu duga utjecalo na veći nominalni iskaz duga u kunama. Ukupna državna jamstva RH su u promatranom mjesecu iznosila 7,4 mlrd. kuna. Premda su na godišnjoj razini nastavila s trendom pada (po dvoznamenkastoj stopi od 12%), na mjesečnoj razini su viša za 72 mil. kuna (1%).
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, u siječnju je razvidna promjena u ročnoj strukturi duga. Naime, premda je dug države u obliku dugoročnih vrijednosnih papira porastao na 162,8 mlrd. kuna, njegov udio u ukupnom javnom dugu se smanjio na 55,9% (0,2 pb manje nego koncem 2015.). S druge strane, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica u siječnju je porastao na 19,8 mlrd. kuna (4,9% mjesečno) te je posljedično povećao svoj udio u ukupnom javnom dugu na 6,8% (0,3 pb više u odnosu na kraj 2015. godine). Državne obveze po kreditima iznosile su 108,8 mlrd. kuna te su uz blagi mjesečni rast također snizile svoj udio u ukupnom javnom dugu na 37,4%.
"Problem održivosti javnog duga adresiran je kao prioritetan u okviru predloženog Vladinog plana reformi, no tijekom narednog razdoblja će se pokazati u kojoj mjeri će se uistinu i realizirati zacrtani plan strukturnih mjera. Pored mogućih otpora reformama, rizik nižeg gospodarskog rasta te slabije realizacije očekivanih prihoda od privatizacije mogao bi ugroziti plan smanjenja javnog duga već u ovoj godini. Prema našim predviđanjima, stabilizaciju javnog duga očekujemo u razdoblju od naredne dvije godine", objavili su RBA analitičari.
