Menu
Posljednji podaci DZS-a pokazuju kako je u prosincu 2015. robni izvoz iznosio 916 mil. eura što u odnosu na isti mjesec 2014. godine predstavlja rast od 0,6% dok je istovremeno robni uvoz iznosio 1,451 mlrd. eura što je na godišnjoj razini rast od 14,4%. Snažniji rast robnog uvoza od izvoza u prosincu rezultirao je deficitom robne razmjene u visini u 535 mil. kuna (godišnji rast od gotovo 50%)...
Promatrano na razini cijele 2015. godine ukupan robni izvoz zabilježio je godišnji rast od 11,2% te je iznosio 11,531 mlrd. eura. Rastu izvoza pridonio je svakako rast izvoza roba iz kategorije prerađivačke industrije koja u ukupnom robnom izvozu čini udio od preko 88%, a zabilježio je godišnji rast od 11,8%. Istovremeno uvoz unutar prerađivačke industrije porastao je za 9,5%. Pokrivenost uvoza izvozom u prerađivačkoj industriji u 2015. godini iznosila je 63,7%. Unutar prerađivačke industrije svakako treba spomenuti dvoznamenkasti rast izvoza prehrambenih proizvoda (16,5% godišnje), ostalih prijevoznih sredstava (119,7%), osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (35,7%), motornih vozila, prikolica i poluprikolica (32,9%), proizvoda od gume i plastike (20,1%) gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (17%), pića (13,7%) te kemikalija i kemijskih proizvoda (11,5%). Rastu izvoza u eurskom izrazu pridonio je i godišnji pad tečaja EUR/HRK koji je u odnosu na 2014. godinu niži za 0,3%. S druge strane, robni uvoz je, u protekloj godini iznosio 18,482 mlrd. eura što na godišnjoj razini predstavlja rast od 7,9%. Uz snažniji rast izvoza od uvoza roba pokrivenost uvoza izvozom u 2015. godini iznosila je 63,2% dok je deficit robne razmjene produbljen za 2,8% godišnje te je iznosio 6,951 mlrd. eura.
Promatrajući prema STMK-u (Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija) u 2015. godini robna razmjena robama iz kategorije mineralnih goriva i maziva zabilježila je značajan godišnji pad izvoza i uvoza (9,6% odnosno 11,5%), što velikim dijelom odražava pad cijena energenata na inozemnim robnim tržištima. Prosječna cijena sirove nafte tipa Brent (relevantna za europsko tržište) na razini cijele 2015. godine iznosila je 54 dolara za barel, što je promatrano u odnosu na 2014. godinu pad za 49,4%.
"Obzirom na razmjerno značajan udio ove kategorije u ukupnom robnom uvozu (15% u 2015. godini) možemo zaključiti da su promjene u robnoj razmjeni jednim dijelom pod utjecajem pozitivnog učinka koji proizlazi iz činjenice o zamjetnom godišnjem padu cijena energenata na globalnom tržištu. Stoga bi bez spomenutog učinka snažnog pada cijena nafte na svjetskim tržištima pogoršanje u vanjskotrgovinskoj bilanci bilo i izraženije", objavili su RBA analitičari.
