Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem studenog prošle godine dug opće države koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države dosegnuo je 285,3 milijardi kuna ili 85,5% procijenjenog BDP-a za 2015. godinu. Nakon što je tri uzastopna mjeseca bilježio pad na mjesečnoj razini, javni dug je u studenom povećan za 1,5 mlrd. kuna u odnosu na listopad (0,5%) te je na godišnjoj razini viši za 8,4 mlrd. kuna (3%). U usporedbi s koncem 2014. godine, ukupni javni dug se povećao za 5,7 mlrd. kuna odnosno 2%...
Oko 60% ukupnog javnog duga odnosi se na unutarnju komponentu (171,1 mlrd. kuna) koja je u studenom zabilježila mjesečni i godišnji rast od 0,5% odnosno 5,6%. Godišnji rast javnog duga ublažen je inozemnom komponentom (114,4 mlrd. kuna) koja je uz mjesečni rast od 0,7% na godišnjoj razini zabilježila smanjenje za 600 mil. kuna odnosno 0,5%.
Mjesečnom i godišnjem prirastu ukupnog javnog duga prvenstveno je pridonijelo zaduživanje središnje države čiji je dug krajem studenog dosegnuo 280,4 mlrd. kuna što je za 1,6 mlrd. kuna (0,6%) više u odnosu na listopad. Na godišnjoj razini dug središnje države je porastao za 8,8 mlrd. kuna (3,2%). Snažniji rast javnog duga donekle je usporen mjesečnim i godišnjim smanjenjem zaduženosti fondova socijalne sigurnosti te lokalnih jedinica (koji čine manje od 2% ukupnog duga).
Ukupna državna jamstva krajem studenog su se zadržala na razini od 7 mlrd. kuna. Premda su zabilježila blagi mjesečni rast od 73 mil. kuna (1,1%), na godišnjoj razini je potvrđen kontinuirani pad započet u veljači 2015. godine (za 1,2 mlrd. kuna odnosno 15%).
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem studenog oko 162 mlrd. kuna (56,8% javnog duga) odnosi se na zaduživanje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice dok se 104 mlrd. kuna (36,4%) odnosi na državne obveze po kreditima. Ostatak od 19,4 mlrd. kuna (6,8%) odnosi se na obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama. Podaci pokazuju da je mjesečni prirast javnog duga u studenom posljedica povećanja obveza po dugoročnim dužničkim vrijednosnicama (za 817 mil. kuna), kreditima (za 505 mil. kuna) te kratkoročnim vrijednosnicama (za 231 mil. kuna).
Obzirom da je odlična turistička sezona dala solidan doprinos prihodovnoj strani državnog proračuna (ponajprije kroz bolje prikupljeni PDV i trošarine), što je uz smanjenu državnu potrošnju nakon raspuštanja Sabora uoči parlamentarnih izbora rezultiralo nižim fiskalnim deficitom, očekujemo da će javni dug do kraja 2015. godine biti na razini od oko 86% BDP-a.
"Međutim, preliminarni podaci Ministarstva financija pokazuju da su u prošloj godini ukupni rashodi za kamate premašili 11 mlrd. kuna rastući po visokoj godišnjoj stopi od 7%, na čije rizike upozorava i Europska komisija. Naime, u posljednjem izvješću u sklopu tzv. Dubinske analize navodi se da je brzorastući udio javnog duga u BDP-u (s 38,9% BDP-a u 2008. godini na preko 85% BDP-a u 2015. godini) primarno posljedica kumuliranih fiskalnih deficita na svim razinama državne vlasti, uključujući negativne posljedice preuzimanja obveza od nerestrukturiranih javnih poduzeća. Stoga je smanjenje proračunskog manjka uz neizostavnu racionalizaciju poslovanja javnih poduzeća nužnost i prioritet koji je rizično dalje odgađati, bez obzira na najavljeno intenziviranje privatizacijskog procesa koji bi trebao imati pozitivan učinak na dinamiku hrvatskog javnog duga", objavili su RBA analitičari.
