Pred hrvatskim turizmom je vrlo dobra sezona ističu iz Hrvatske turističke zajednice, a svoj optimizam temelje na pozitivnim reakcijama turoperatorima kao i analizom stanja na stranim tržištima. Turistički stručnjaci okupljeni na panelu Svjetske turističke organizacije ( UNWTO ) procijenjuju kako će se prosječna očekivana stopa rasta na području Europe kretati u rasponu od +3.5 do +4.5 posto, te kako očekuju vrlo uspješnu turističku sezonu, kako za svjestki turizam, tako i za Hrvatsku...
“Hrvatska je kao turistička destinacija najprepoznatljivija među europskim turistima, a sve smo bolje pozicionirani i na dalekim tržištima poput SAD-a, Kine, Japana ili Koreje. S rezultatima ostvarenim prošle godine smo vrlo zadovoljni, a s pozitivnim trendovima želimo nastaviti i u ovoj godini.” istakuo je direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić.
Hrvatska turistička zajednica objavila je analizu stanja na stranim tržištima kao i svoja očekivanja oko sljedeće turističke sezone koje vam prenosimo u cijelosti.
Da će 2016. godina potencijalno biti vrlo uspješna, kako za svjetski turizam općenito, tako i za Hrvatsku, potvrđuju očekivanja međunarodnih turističkih stručnjaka uključenih u rad panela eksperata Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Provedene analize ukazuju kako će prosječna očekivana stopa rasta svjetskog turističkog prometa (mjerenog dolascima) u ovoj godini iznosi 4 posto. Rast na području Europe kretat će se u rasponu od +3.5 do +4.5 posto, dok se rast veći od prosječnog očekuje u regijama Azije i Pacifika (+4 do 5 posto) te Sjeverne i Južne Amerike (+4 do 5 posto). Za Afriku se prognozira rast u rasponu od +2 do 5 posto, jednako kao i za Bliski Istok, uz velik stupanj neizvjesnosti vezan uz pojedine destinacije.
„Naš je cilj ponoviti dobre rezultate od lani, a ondje gdje je to realno i moguće želimo ostvariti poraste. Naravno da ne očekujemo da će porast turističkog prometa sa svih tržišta biti linearnog karaktera, ali svakako težimo strukturalnim unaprjeđenjima u pogledu potražnje za specifičnim oblicima ponude, povećanjima potrošnje te svakako povećanjima broja posjeta u pred i posezoni“, izjavio je direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić.
Kada govorimo o Hrvatskoj, s obzirom na relativno nizak udjel domaćeg turističkog prometa u ukupnom rezultatu, jasno je kako se očekivanja u 2016. godini pretežito temelje na rezultatima koji će biti ostvareni na stranim tržištima. U skladu s navedenim, hrvatskom turizmu stabilnost daju tržišta poput Češke, Slovačke ili Slovenije gdje smo već dugi niz godina tržišni lideri. Tu si i tržišta poput Njemačke, Austrije ili Italije, koja su s jedne strane značajan čimbenik u kontekstu ukupnog prometa, a istovremeno predstavljaju tržišta s respektabilnim daljnjim potencijalom rasta, posebice Njemačka. Vezano za tržište Austrije, izrazito vesele podaci austrijskog instituta IFT (Institut für Freizeit- und Tourismusforschung) prema kojima je čak 44 posto Austrijanaca već donijelo odluku o svom ovogodišnjem odmorišnom putovanju (prošle godine 41 posto), dok 24 posto ispitanika još uvijek nije odlučilo kamo će putovati (prošle godine 32 posto). U krugu onih koji će putovati u inozemstvo Hrvatska je na prvom mjestu jer čak 19 posto ispitanika ove godine kani posjetiti našu zemlju (prošle godine 17 posto), čime smo pozicionirani ispred Italije (14 posto), Španjolske (7 posto) i Turske (4 posto).
U treću skupinu možemo svrstati tržišta koja su u emitivnom pogledu (na europskoj razini) vrlo relevantna, no u ukupnim emitivnim okvirima Hrvatska na njima osvaja relativno mali udjel u segmentu prometa u inozemstvo. Primjer su tržišta Ujedinjene Kraljevine, Skandinavije, Francuske ili Nizozemske, gdje strateški cilj za Hrvatsku predstavlja značajnije povećanje udjela u ukupnom prometu.
Sveukupno gledano, opće tržišno okruženje u 2016. godini ostaje definirano globalnim geopolitičkim i ekonomskim neizvjesnostima. Također, ovo je godina u kojoj je posebno važno sagledati pitanje emitivnog tržišta Rusije, koje je uslijed okolnosti iz 2014. i 2015. godine doživjelo najdramatičniju transformaciju u pogledu turističkog outgoinga. Činjenica je da će ruski turisti koji na odmore putuju u inozemstvo u znatno manjem obujmu odabirati Tursku uslijed političke krize ili Egipat. U takvom je kontekstu moguće očekivati da će dio ruskih turista na odmoru ostati u vlastitoj zemlji, dijelom uslijed nemogućnosti realizacije odmora zbog drastičnog pada kupovne moći građana, a dijelom i zbog krize turoperatorskog sektora sa značajnim kapitalnim alokacijama.
Dakle, ne treba očekivati kako će se ranija potražnja za Turskom i Egiptom (u milijunskim brojkama ruskih gostiju) direktno „preliti“ u zemlje europskog Mediterana (uključujući i Hrvatsku), već je riječ o prilici za stabilizaciju tržišta i vraćanje pozitivnih trendova, kao i srednjoročno osvajanje novih tržišnih pozicija na ovom vrlo značajnom emitivnom tržištu.
S obzirom da smo pri kraju mjeseca veljače, analize i pokazatelji turoperatora na ključnim emitivnim tržištima za sada govore o vrlo uspješnoj „first minute“ prodaji za Hrvatsku koja je, ovisno o partneru i tržištu, u odnosu na isto razdoblje prošle godine u značajnom broju slučajeva početkom godine dosegla i visoke dvoznamenkaste stope rasta. Slični su i trenutni indikatori pojedinih značajnih globalnih online booking platformi za Hrvatsku, gdje se osim glavne sezone za sada odlično prodaje i vansezona – čak i lipanj, za koji je bila prisutna bojazan o padu broja posjeta u odnosu na 2015., uslijed rasporeda blagdana (Uskrs u ožujku, blagdan Duhova u svibnju).
Imajući u vidu sve navedeno, rezultat Hrvatske u 2016. godini, koji bi prema stopi rasta nadmašivao očekivani prosjek za Europu (4,5 posto), moći ćemo smatrati uspjehom, s time da u predstojeću sezonu ulazimo sa značajnom dozom optimizma i nakanom da kvalitativno i rezultatski napravimo dodatne pozitivne iskorake. U prilog nam idu i brojne najave uvođenja dodatnih (ili proširenja programa letova postojećih) zrakoplovnih linija (Austrija, Nizozemska, Belgija, Češka, Francuska, Italija, Njemačka, Poljska, Rusija, Ujedinjena Kraljevina…), što će svakako pridonijeti rezultatima van sezonskog (i visoko sezonskog) razdoblja, kao i afirmaciji novih emitivnih centara.