Menu
Svaki putnik koji sleti u međunarodnu zračnu luku u Teheranu postaje mušterija Iranske revolucionarne garde - htio to ili ne. Naime, ta elitna postrojba Islamske Republike upravlja zračnom lukom Imam Homeini i odlično zarađuje. Ona također drži pod kontrolom i druge zračne i pomorske luke te odlučuje koja roba smije ući u zemlju. Revolucionarna garda ne plaća carine i poreze i nikome ne mora polagati račune o tome koliko robe u kojoj vrijednosti završi na crnom tržištu i koliko od toga zarađuje...
"Vojska Čuvara Islamske revolucije", kako glasi službeni naziv garde, raspolaže oružanim snagama, nadzire iransko naoružanje i ima više od 120.000 vojnika. Sami Čuvari revolucije su najvažniji gospodarski čimbenik u zemlji koji je aktivan u gotovo svim branšama: od zdravstva i proizvodnje različitih vozila preko gradnje prometnica pa sve do naftne i plinske industrije i rudarstva.
Njihove aktivnosti su nepregledne, a o njima zapadni mediji vrlo rijetko izvješćuju. 2009. je britanska televizijska postaja BBC izvijestila o poslu Revolucionarne garde vrijednom osam milijardi američkih dolara. Riječ je bila o gradnji željezničke pruge do luke Chah Bahar. Taj strateški infrastrukturni projekt, kao i druge investicije vrijedne milijarde dolara, vodio je Khatam al-Anbiya (u prijevodu: Prorokovo jedro). Iza tog religioznog imena ne krije se neka dobrotvorna organizacija nego tehnološki holding Revolucionarne garde. On je osnovan krajem 80-ih godina prošlog stoljeća radi obnove zemlje nakon rata protiv Iraka. No Garda je preko tog holdinga uspjela znatno proširiti svoj gospodarski utjecaj.
U međuvremenu ovi poduzetnici u uniformama kontroliraju trećinu iranskog gospodarstva, kaže stručnjak za Iran Bahman Nirumand u razgovoru za DW. "Naravno, o tome nema preciznih statistika i podataka, ali realistična procjena je da je trećina - ili možda čak i više - iranskog gospodarstva u rukama Revolucionarne garde." Prema procjenama Svjetske banke, iranski BDP je 2014. godine iznosio više od 425 milijardi američkih dolara - to bi značilo da je poslovanje Garde imalo volumen od 140 milijarde dolara.
No iransko gospodarstvo ne kontrolira samo Revolucionarna garda. Tu su i vjerske zaklade kojima također upravljaju šijitski vjerski vođe. Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova procjenjuje da tvrtke kojima upravlja iranska vjerska elita kontroliraju ukupno 80 posto iranskog gospodarstva.
Detalji njihovog poslovanja nisu poznati jer oni ne moraju objavljivati svoje brojke i polagati račune. Kada su za vrijeme predsjedničkog mandata Mahmuda Ahmadinedžada netragom nestale milijarde, mnogi su se Iranci pitali gdje su završile. No odgovor nikada nisu dobili, prisjeća se Bahman Nirumand. On kaže da je korupcije bilo i u doba šahove vladavine, no, kako kaže, "to su bili mali džepari u usporedbi s ovima koji su danas na vlasti".
Velika vjerska zaklada Setad, koju je 1989. utemeljio osnivač Islamske Republike ajatolah Homeini, raspolaže, kako prenosi novinska agencija Reuters, s više od 90 milijardi dolara. To "Glavno sjedište za provedbu imamovih naredbi" bilo je osnovano kako bi upravljalo nekretninama koje su oduzete izbjeglim šahovim pristašama i disidentima i trebale biti dodijeljene siromašnima. Od tada je Setad postao jedna od najutjecajnijih tvrtki i direktno je podređen "Vrhovnom vođi".
Ajatolah Hamenei nadzire Setad od 1989. godine. Taj gospodarski imperij, prema pisanju Reutersa, bavi se financijama, naftom i telekomunikacijama, ali prodajom sredstava za kontracepciju ili uzgojem nojeva. Na američkom popisu iranskih poduzeća na koje se primjenjuju sankcije Setad je bio zastupljen sa čitavim nizom svojih tvrtki kćeri. Američka vlada je preko Setada htjela direktno ugroziti gospodarske interese iranskog vodstva. Jer, prema izjavama iz američkog Ministarstva financija, Setad nije bezazlena zaklada nego "gigantska mreža prividnih firmi koje po nalogu iranskog vodstva potajno imovinu stavljaju na stranu".
To znači da će od ukidanja sankcija najviše profitirati poduzeća koja posluju s milijardama i kojima upravlja iranska državna elita. No Bahman Nirumand zaključuje: "I običan narod će imati neke koristi jer će vjerojatno oživjeti trgovina. I tako će trgovci u Iranu, a i svi oni koji nude usluge, na kraju profitirati od ukidanja sankcija."
Izvor: DW
