Menu
Špekulacije o mogućem sporazumu između vodećih proizvođača sirove nafte unutar udruženja OPEC i zemalja nečlanica OPEC-a o smanjenju proizvodnje zasada su još uvijek na razini tržišnih nagađanja. Posljedično je i cijena sirove nafte na svjetskim tržištima kliznula na razine od 30 dolara za barel i niže (viđene u prvom dijelu siječnja). Cijena nafte tipa Brent (koja je referentna za europsko tržište) s isporukom u ožujku jutros se kretala na razini od 34,74 dolara za barel, dok se cijena sirove nafte tipa WTI s isporukom u ožujku jutros kretala na razini od 29,29 dolara po barelu...
Iako se sve više špekulira i o potražnoj strani, glavni fokus tržišta i dalje ostaje na strani ponude. Svjetska proizvodnja nafte u siječnju je zabilježila blagi pad od 200 tisuća barela dnevno (b/d), spustivši se na 96,5 b/d. Naime, rast proizvodnje u zemljama članicama OPEC-a nadomjestio je pad proizvodnje u zemljama nečlanicama. Proizvodnja OPEC-a u siječnju je, uz nastavak visoke proizvodnje u Saudijskoj Arabiji, Iraku te Iranu (nakon ukidanja sankcija) porasla za 280 tisuća b/d te je iznosila 32,63 mil. b/d. Iran (nakon što je imao sankcijama ''ograničen'' izvoz na manje od 1 mil. b/d) najavljuje udvostručenje proizvodnje, dinamikom od 500 tisuća b/d u prvom dijelu godine, te za isti iznos u drugom dijelu godine. Istovremeno IEA (Svjetska energetska agencija) ima nešto nižu projekciju te očekuje proizvodnju od 500-600 tisuća b/d do kraja godine.
Na razini 2016. godine IEA očekuje pad proizvodnje u zemljama nečlanicama OPEC-a za 600 tisuća barela na razinu od 57,1 mil. b/d. Ukupna proizvodnja SAD-a u 2016. godini trebala bi se spustiti na 8,5 b/d (s 9,4 mil. b/d u 2015. godini). Najveći dio smanjenja trebao bi doći od strane američkih proizvođača iz škriljevca koji već sedam mjeseci smanjuju proizvodnju, što se zbog rasta proizvodnje u Meksičkom zaljevu još nije snažnije odrazilo na ukupnu američku proizvodnju.
Svjetska potražnja s druge strane, nakon što je u 2015. godini porasla za 1,6 mil. b/d (najviše u posljednjih 5 godina) u godini ispred nas mogla bi usporiti rast na 1,2 mil. b/d. Prema projekcijama IEA-e, zbog sezonskih učinaka u prvom dijelu godine ne bi trebalo doći do snažnijeg rasta, dok bi u drugom dijelu godine zbog početka ''sezone cestovne vožnje'' potražnja trebala porasti za 1,5 mil. b/d u odnosu na prvo polugodište. Neizvjesnost oko projekcije rasta potražnje je prisutna u dijelu globalne potražnje koja se odnosi na tržišta u nastajanju (od čega dvije trećine otpada na azijska gospodarstva).
Osim toga, zamjetno je i prelijevanje zabrinutosti oko bankrota kompanija unutar energetskog sektora na financijski sustav. Nekoliko velikih američkih banaka nedavno je javno obznanilo kako zbog kreditne izloženosti prema energetskom sektoru bilježe rast izdvajanja u rezerve zbog mogućih gubitaka.
"S obzirom na sve navedeno prema kraju 2016. godine očekujemo blagi opravak cijena nafte, koje bi se mogle približiti razini od 50 dolara po barelu. Pozitivni utjecaj na snažniji rast cijena kroz godinu mogli bi pristizati od strane snažnijeg pada američke proizvodnje (prvenstveno iz škriljevca) te mogućeg dogovora između članica OPEC-a o smanjenju proizvodnje (premda su takva očekivanja vrlo neizvjesna). Negativni utjecaj mogao bi doći od usporavanja kineskog gospodarstva, zadržavanja visoke proizvodnje zemalja nečlanica OPEC-a te snažnijeg rasta proizvodnje od strane Saudijske Arabije", objavili su RBA analitičari.
