Menu
Prema posljednjim podacima Ministarstva financija manjak konsolidirane središnje države u 2015. godini (prema metodologiji GFS 2001, novčano načelo) iznosio je 9,6mlrd kuna ili 2,9% procijenjenog BDP-a za 2015. godinu, što je bitno niže od plana Vlade iz rujna 2015. godine (rebalans proračuna) kada je MFIN očekivao deficit u iznosu 12,5 mlrd kuna (3,8% BDP-a). Smanjenje deficita na godišnjoj razini za gotovo 3,5 mlrd kuna ili 26,7% posljedica je zamjetno višeg rasta prihoda od rashoda. Ukupni prihodi konsolidirane središnje države iznosili su 127,2 mlrd kuna što je 7,8% više u odnosu na 2014. godinu. S druge strane ukupni rashodi (koji obuhvaćaju rashode tekućeg poslovanja i promjene u nefinancijskoj imovini) uz godišnju stopu rasta od 4,3% dosegnuli su 136,8 mlrd kuna...
Podaci za konsolidiranu opću državu još uvijek nisu dostupni, a oni pored konsolidirane središnje države (središnja država i izvanproračunski fondovi uključujući i HZZO) obuhvaćaju i proračune lokalnih jedinica. Oni su u 2014. godini zabilježili gotovo neutralni učinak (čak štoviše, zabilježen je blagi višak u vrijednosti 0,1% BDP-a). Međutim, obzirom na izdvajanje HZZO-a iz jedinstvenog sustava državne riznice, u 2015. godini je došlo do računovodstveno drugačijeg prikaza pojedinih transfera iz središnjeg proračuna prema razinama lokalne državne vlasti. Posljedično pojedine stavke rashoda konsolidirane središnje države, poput pomoći bilježe snažan godišnji rast (od 125%), dok primjerice rashodi za socijalne naknade bilježe razmjeno snažan pad (8%). Posljedica je to transfera između pojedinih razina državne vlasti (središnji proračun – HZZO – lokalna jedinica). Stoga za konačnu ocjenu je li u 2015. godini postignuta fiskalna konsolidacija na rashodnoj strani proračuna potrebno je pričekati podatke za lokalne jedinice, a time i proračun opće države.
Bitnom smanjenju manjka proračuna zasigurno su dominanto pridonijeli viši prihodi pod utjecajem rasta gospodarstva osobito u svjetlu izvrsne turističke sezone i oporavka domaće potražnje. Pri tom ne treba zanemariti i pozitivne učinke fiskalizacije. Ukupni porezni prihodi proračuna konsolidirane središnje države (koji čine 54% ukupnih prihoda) dosegnuli su 68,2 mlrd što je 7,7% više u usporedbi s 2014. godinom. Rast poreznih prihoda dominantno je posljedica većih priljeva u proračun zbog PDV-a (+2,6 mlrd kuna ili 6,3%) te trošarina koje su na godišnjoj razini više za 1 mlrd kuna (+8,4%). Iako statistički manje značajan (budući da čini 9 % ukupnih poreznih prihoda) prihod od poreza na dobit premašio je u 2015. godini 6,2 mlrd kuna što predstavlja rast od 10,3% u odnosu na 2014. godinu, a posljedica je povoljnijih financijskih rezultata trgovačkih društava u 2014. godini za koju se porez na dobit plaća u 2015. godini.
Za potrebe izvješćivanja prema Europskoj komisiji te relevantne statističke usporedbe s drugim državama potrebno je koristiti metodologiju Eurostata ESA2010 (obračunsko načelo). Prema spomenutoj metodologiji transfer mirovinskih doprinosa iz II. u I. stup ne priznaje se u prihod (procijenjeni iznos 1,3 mlrd kuna na razini cijele prošle godine). S druge strane, ESA 2010 sve dospjele, a nenaplaćene obveze tretira kao rashod. Prema posljednjem Izvješću o radu Vlade u mandatnom razdoblju 2011. – 2015. godine samo na kraju rujna 2015. godine one su iznosile gotovo 3 mlrd. kuna. Stoga, u osnovnoj projekciji očekujemo da će manjak konsolidirane opće države prema ESA 2010 metodologiji dosegnuti gotovo 13,9 mlrd kuna ili 4,2% BDP-a što odgovara posljednjim projekcijama Europske komisije. Dakle, i prema europskoj metodologiji manjak proračuna opće države mogao bi biti niži za gotovo 25% ili 4,5 mlrd kuna u odnosu na 2014. godinu.
Iako ne treba zanemariti rizik da dospjele, a neplaćene obveze (osobito u zdravstvu) budu i zamjetno više, ostaje činjenica da je u prošloj godini postignut određeni stupanj fiskalne konsolidacije u iznosu od oko 1,5 postotnih bodova BDP-a.
Naposljetku, udio prihoda i rashoda u BDP-u ostaje razmjeno visok (38% odnosno 41%). Navedeno upućuje na visoku poreznu presiju, ali i potrebu smanjivanja rashoda (uz strukturnu izmjenu istih). Za sada retorika nove Vlade ide u tom smjeru, ali za konačnu ocjenu treba pričekati donošenje proračuna za 2016. godinu, objavili su RBA analitičari.
Foto: SDP Hrvatske Facebook
