Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem listopada dug opće države koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države iznosio je 283,8 milijardi kuna ili 85,5% procijenjenog BDP-a za 2015. godinu...
Iako je u odnosu na prethodni mjesec javni dug niži za 2,2 mlrd. kuna (0,8%), ukupni javni dug nastavio je s rastom na godišnjoj razini. Naime, u odnosu na listopad 2014. godine, javni dug je za 7,9 mlrd. kuna viši što predstavlja rast od 2,9% godišnje. U odnosu na kraj prošle godine ukupni javni dug je porastao za 4,2 mlrd. kuna ili 1,5%. Smanjenju javnog duga na mjesečnoj razini najvećim je dijelom pridonijela unutarnja komponenta duga središnje države koja se krajem listopada spustila na 165,6 mlrd. kuna što je za 1,8 mlrd. kuna (1,1%) niže u odnosu na rujan.
Istovremeno, na godišnjoj razini je nastavljen rast unutarnjeg duga središnje države (5,9%) što je uz blago smanjenu vanjsku komponentu (pad od 0,9% godišnje) rezultiralo dugom središnje države koji je u listopadu iznosio 278,8 mlrd. kuna čineći tako preko 98% ukupnog javnog duga. Zbog navedenog smanjenja unutarnje komponente, javni dug na razini središnje države posljedično je zabilježio mjesečni pad od 0,7% (niži je za 2,1 mlrd. kuna u odnosu na rujan), no istovremeno je u odnosu na prošlogodišnji listopad porastao za 8,3 mlrd. kuna ili 3,1%. Također, u odnosu na kraj prošle godine, javni dug središnje države viši je za 4,7 mlrd. kuna (1,7%). Javni dug na razini lokalnih jedinica (5,2 mlrd. kuna) u listopadu je u odnosu na mjesec ranije smanjen za 50,5 mil. kuna (1%) dok je i na godišnjoj razini, peti mjesec zaredom, zabilježen pad za 315,3 mil. kuna (5,7%). U usporedbi s prosincem 2014. godine javni dug na razini lokalnih jedinica niži je za 462,9 mil. kuna ili 8,2%. Stanje ukupnih državnih jamstava krajem promatranog mjeseca (6,9 mlrd. kuna) potvrđuje kontinuirani pad na godišnjoj razini već deveti mjesec zaredom (16,4%) pri čemu je u listopadu pad u promatranoj kategoriji zabilježen i na mjesečnoj razini (0,5%). Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem listopada oko 161 mlrd. kuna (56,9% javnog duga) odnosi se na zaduživanje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice dok se 103,5 mlrd. kuna (36,5%) odnosi na državne obveze po kreditima. Ostatak od 19,2 mlrd. kuna (6,8%) odnosi se na obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama. Podaci upućuju na zaključak da je mjesečno smanjenje ukupnog javnog duga u listopadu generirano smanjenjem obveza države po kratkoročnim državnim vrijednosnicama (za 680 mil. kuna), smanjenjem obveza po dugoročnim dužničkim vrijednosnicama za 327 mil. kuna te obveza po kreditima (za 1,14 mlrd. kuna).
"Osim niskih stopa gospodarskog rasta, negativni rizici na visinu javnog duga i dalje ostaju slaba fiskalna konsolidacija te razmjerno visoki troškovi servisiranja javnog duga. Naime, prema posljednjim podacima Ministarstva financija, ukupni rashodi konsolidirane središnje države za plaćanje kamata u prvih jedanaest mjeseci prošle godine premašili su 10,7 mlrd. kuna što je 982 mil. kuna više u odnosu na isto razdoblje 2014. godine (rast od preko 10% godišnje). Očekujemo stoga da bi javni dug do kraja ove godine mogao dosegnuti gotovo 90% procijenjenog BDP-a", objavili su RBA analitičari.
