Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem trećeg tromjesečja 2015. godine dug opće države (koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države) iznosio je 286 mlrd. kuna ili 85,9% BDP-a. Premda je drugi mjesec zaredom zabilježio pad na mjesečnoj razini, ukupni javni dug nastavio je s razmjerno snažnim godišnjim stopama rasta. Tako je koncem prošlogodišnjeg rujna ukupni javni dug bio za 1,4 mlrd. kuna (0,5%) niži u odnosu na kolovoz dok je u usporedbi s istim mjesecom 2014. godine viši za 15,9 mlrd. kuna odnosno 5,9%. Također, u usporedbi s koncem 2014. godine zabilježio je rast za 6,4 mlrd. kuna (2,3%)...
Smanjenju javnog duga na mjesečnoj razini najvećim dijelom je pridonijela unutarnja komponenta duga središnje države koja se krajem promatranog tromjesečja spustila na 167,4 mlrd. kuna zabilježivši mjesečni pad za 1,3 mlrd. kuna (0,8%). Istovremeno je na godišnjoj razini zabilježila dvoznamenkastu stopu rasta od gotovo 11% što je rezultiralo značajnim rastom duga središnje države koji je u rujnu prošle godine iznosio 280,9 mlrd. kuna, rastući po godišnjoj stopi od 6,1%. Snažan godišnji rast duga središnje države (za više od 16,2 mlrd. kuna) bio je donekle ublažen kretanjima u njegovoj vanjskoj komponenti koja je u rujnu zabilježila blagi mjesečni i godišnji pad od oko 0,1%.
Premda je stagnirao u odnosu na prethodni mjesec, javni dug lokalnih jedinica u rujnu je četvrti mjesec zaredom zabilježio pad na godišnjoj razini. U odnosu na rujan 2014. godine niži je za 287 mil. kuna (5,2%) te je u usporedbi s koncem 2014. godine niži za 412 mil. kuna ili 7,3%.
Posljednji podaci pokazuju da se iznos ukupnih državnih jamstava krajem trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja spustio na razinu blago ispod 7 mlrd. kuna. Na godišnjoj razini državna jamstva su zabilježila razmjerno značajan pad od 1,2 mlrd. kuna (15%) te su u usporedbi s koncem 2014. godine niža za 702 mil. kuna odnosno 9,2%.
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem rujna prošle godine oko 161,7 mlrd. kuna (56,5% javnog duga) odnosi se na zaduživanje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice dok se 104,6 mlrd. kuna (36,6%) odnosi na državne obveze po kreditima. Ostatak od 19,9 mlrd. kuna (7%) odnosi se na obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama.
Podaci upućuju na zaključak da je mjesečno smanjenje ukupnog javnog duga u rujnu najvećim dijelom posljedica smanjenja obveza države po kratkoročnim državnim vrijednosnicama (za 1,7 mlrd. kuna) te smanjenja obveza po kreditima (za 1,1 mlrd. kuna), dok su dugoročne obveze države po dužničkim vrijednosnicama na mjesečnoj razini više za 1,5 mlrd. kuna.
"U iščekivanju programa nove Vlade očekujemo da će zaustavljanje rasta tj. neodrživog trenda kretanja javnog duga biti jedna od ključnih točaka u procesu fiskalne konsolidacije. Na opasnosti od tzv. učinka "grude snijega" upozoravaju i posljednji podaci Ministarstva financija prema kojima su rashodi za kamate (na razini konsolidiranog središnjeg proračuna) u razdoblju od prvih jedanaest mjeseci prošle godine premašili iznos od 10,7 mlrd. kuna. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, porasli su za gotovo 982 mil. kuna rastući po dvoznamenkastoj godišnjoj stopi od 10,1%", objavili su RBA analitičari.
