Menu
NAKON šest uzastopnih godina pada realnog BDP-a, hrvatsko gospodarstvo će konačno zabilježiti pozitivnu stopu rasta na godišnjoj razini. Potaknuti povoljnim pokazateljima za treće tromjesečje 2015. godine, kao i mjesečnim indikatorom poslovnog ciklusa EIZ-a (CEIZ indeksom) te podacima o industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo za listopad istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly najavljuju pozitivnu stopu rasta od 1,5 posto za 2015. godinu...
Ovakva očekivanja ponajviše su posljedica snažnog pozitivnog doprinosa realne potrošnje kućanstava, koja se oporavlja zahvaljujući poreznim promjenama na početku godine, niskim cijenama goriva koje povoljno utječu na realni raspoloživi dohodak te snažnijoj turističkoj potrošnji. S obzirom na to da se očekuje i značajno viša blagdanska potrošnja do kraja godine, realna potrošnja kućanstava u 2015. godini mogla bi rasti po stopi od 0,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Državna potrošnja će u ovoj godini najvjerojatnije ipak blago porasti, za 0,4 posto, unatoč očekivanjima daljnjeg smanjenja koje pred Hrvatsku postavlja i Procedura prekomjernog deficita. Čini se da su izborna godina, ali i rast poreznih prihoda, koji je nadmašio očekivanja, imali najveći utjecaj na rast državne potrošnje, priopćili su s EIZG-a.
Podaci za 2014. godinu te za prva tri tromjesečja ove godine daju naslutiti kako su investicije u 2014. dosegnule dno te da se u 2015. godini ubrzano oporavljaju. S obzirom na to da se izvori financiranja iz EU-a poboljšano koriste te da postoje i naznake oporavka građevinskog sektora, smatramo da bi investicije u ovoj godini mogle rasti po stopi većoj od 1 posto. Snažna ovogodišnja turistička sezona te nastavak rasta vanjske trgovine u kojoj uvoz i dalje bilježi nešto slabiji intenzitet oporavka od izvoza, dovest će i ove godine bilancu plaćanja u plus u iznosu od 0,8 posto BDP-a (isključujući efekt konverzije kredita u švicarskim francima). U nadolazeće dvije godine očekujemo da će investicije i potrošnja kućanstava ubrzati rast, da će državna potrošnja uslijed fiskalne konsolidacije blago padati na godišnjoj razini, dok će vanjska trgovina i dalje imati pozitivan doprinos rastu BDP-a, ali uz nešto niže stope rasta izvoza i uvoza, prognoziraju stručnjaci Ekonomskog instituta Zagreb.
Podaci kojima raspolaže Ekonomski institut Zagrb, a koji se odnose na proračun središnje države, upućuju na to da su proračunski prihodi u prvih devet mjeseci porasli za 6,2 posto na godišnjoj razini. S obzirom na to da su istovremeno rashodi rasli po stopi od 3,3 posto, proračunski deficit pao je u 2015. godini, po prvi puta od 2012. godine.
"Ne dođe li do značajnijih rashoda do kraja godine, očekujemo da bi proračunski deficit u 2015. godini mogao iznositi 4,5 posto BDP-a. Smatramo da će se smanjenje deficita nastaviti i u iduće dvije godine i to prema 4 odnosno 3,5 posto u 2016. i 2017. godini, što je i dalje iznad razina propisanih Procedurom prekomjernog deficita, ali je u svakom slučaju ohrabrujuća tendencija", navode iz EIZG-a.
Pokazatelji na tržištu rada upućuju na smanjenje broja nezaposlenih uz istovremeno nejasne trendove kod broja zaposlenih. Ovisno o izvoru podataka, broj zaposlenih pada (Državni zavod za statistiku) ili se tek vrlo blago oporavlja (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje)te je u svakom slučaju i dalje na razini nižoj od one zabilježene 2013. godine. S obzirom na navedeno, u ovoj godini, stručnjaci Instituta očekuju stopu nezaposlenosti od 17,7 posto što je smanjenje u odnosu na 2014. godinu, ali se ne može smatrati i oporavkom tržišta rada. Također, očekuju daljnji pad stope nezaposlenosti prema 17,2 posto u 2016. te 16,8 posto u 2017. godini.
Glavni faktor nesigurnosti kod prognoza u ovome broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly politička je neizvjesnost koja je nastupila nakon parlamentarnih izbora održanih početkom studenog ove godine. Nakon više od mjesec dana i dalje nije jasno hoće li se uspostaviti vlada ili Hrvatsku očekuju novi izbori. Novi izbori najvjerojatnije bi odgodili provođenje strukturnih reformi i fiskalne konsolidacije što bi utjecalo i na naše prognoze, posebno na državnu potrošnju, investicije, proračunski deficit te stopu rasta BDP-a.
