Menu
Grčke banke su hitno trebale svjež novac, ali dokapitalizacija je imala očito i neželjene nuspojave. Grčka državna blagajna je prazna. Porezni obveznici su izgubili milijarde eura. A vlasnički odnosi su dvojbeni...
Najnovija izjava grčkog ministra financija Eukleida Tsakalotosa o spašavanju tamošnjeg bankovnog sustava će svakako ući u anale sapunice s grčkim novčanim nevoljama: "Mi smo žrtve našeg vlastitog uspjeha", izjavio je grčki ministar na sastanku kolega zone eura ovog studenog. Time je mislio da su banke došle do svježeg kapitala mnogo brže nego što se moglo očekivati jer je i potražnja bila velika. Ali time su se istovremeno dogodile dvije stvari: grčke banke trenutno ne trebaju državnu pomoć, ali i milijarde koje je država ranije uložila u te banke su jednostavno - nestale, rastopile se kao snijeg pod vrućim ljetnim suncem nekog grčkog otoka.
Jer u nastojanju da se što prije privuče što više investitora, u na brzinu organiziranoj akciji spašavanja banaka je udružena vrijednost više dionica (Reverse split postupak) i tako je više vrijednosnica došlo na tržište kapitala - po smiješno niskoj cijeni. Prije je prva adresa za dionice banaka bio atenski fond za spašavanje vrijednosnica HFSF, dakle grčka državna blagajna. Ona je još prije dvije godine na primjer za dionicu National Bank of Greece plaćala 4,29 eura, a sad su tu istu dionicu privatni spekulanti kupovali za ravno - dva centa!
Tom dokapitalizacijom je i fond HFSF sada postao tek jedan od mnogih vlasnika, makar je dionice platio kud i kamo više. Ali povrh toga, čak i one dionice koje državni fond ima u svom vlasništvu su izgubile golemi dio svoje vrijednosti. A bez toga "plusa" barem u knjigama i grčka blagajna izgleda još tužnije nego što je bila.
Naravno da ta akcija nije prošla neopaženo u grčkoj javnosti: tamošnji tjednik To Vima bjesni i optužuje da je tako "Država i porezni obveznici izgubila 30 milijardi eura". Tjednik piše kako se ova šteta uvelike može usporediti sa posezanjem u kapital banaka Cipra 2013., mada je zapravo ovo što se dogodilo u Grčkoj još mnogo gore. Jer na Cipru su se tek mušterije banaka prisilili da "spašavaju" svoju banku, ali sad u Grčkoj račun plaćaju svi koji tamo plaćaju porez.
Počinjena šteta je upravo golema, tvrdi Kostas Stoupas iz gospodarskog portala capital.gr: "Sa tek nešto oko sedam milijardi eura su špekulanti proteklih dana uspjeli osvojiti oko dvije trećine dioničkog kapitala svih sistemskih banaka. I država i drugi brojni investitori su proteklim postupcima dokapitalizacije uložili 37 milijardi koji su sad praktično izgubljene."
Ipak, ovaj ekonomist priznaje i kako je bilo jedva nekih alternativa dokapitalizaciji. Stoupas smatra da bi bilo bolje za Grčku da se nije upustila u tu seriju političkih izbora u 2015. i tako iznevjerila i ono malo povjerenja da će uspjeti stabilizirati vlastite banke.
Vlada premijera Tsiprasa naravno to vidi drugačije: ona tvrdi kako ova dokapitalizacija nije praktično već očajnički potez i dokaz političke nestabilnosti nego uporno tvrdi kako je ona bila nužna jer prethodna dokapitalizacija - nije bila dovoljna. Drugim riječima, nismo krivi mi nego prethodne vlade konzervativaca i socijalista.
Za sada oporbene stranke prethodnih vlada je ovo "spašavanje" banaka upravo bezočni skandal i pronevjera grčke imovine prije svega jer su grčke banke navodno i pretvorene u tako laku žrtvu međunarodnih spekulanata. Europski zastupnik grčkih socijaldemokrata Miltos Kyrkos objašnjava: "Nakon što su grčke banke 2013. dokapitalizirane novcem grčkih poreznih obveznika, država je onda ipak stekla 80% vlasništva nad svim bankama. Sada pak i dalje pumpamo milijarde u te banke i usprkos tome smo preko noći izgubili nadzor nad našim bankovnim sustavom. Kao da to nije dovoljno, nego su se dionice banaka prodavale spekulativnim fondovima, dakle upravo onim novčarskim institucijama koje je ova ljevičarska vlada prije psovala kao lešinare svjetskog kapitala."
Čak i političarka sklona ekonomski liberalnim stajalištima i bivša ministrica vanjskih poslova Dora Bakoianis oštro kritizira ovakvu "privatizaciju": nakon rasprodaje je i vrijednost udjela kojeg ima država u grčkim bankama sa 25 milijardi eura pao na jedva 500 milijuna. Ne samo da su grčke banke time izgubile vrijednost, nego su i poklonjene strancima i izgubile svoj grčki osnov, optužuje ova političarka u očitovanju u grčkom parlamentu.
Ekonomist Kostas Stoupas ne smatra da je problem nekakav patriotizam i grčki duh banaka: "U jednom modernom, umreženom gospodarstvu tvrtke ionako djeluju međunarodno. Ne odlučuje porijeklo kapitala, nego pitanje da li se investitor drži zakona i pravila", smatra Stoupas. Ali niti on ne smatra da se ova akcija "spašavanja" grčkih banaka ikako može smatrati uspješnom. Jer ona je izazvala i pravu oluju na grčkoj burzi. Doduše, predviđeno je da tek nakon 14. prosinca se opet dopusti trgovanje dionica banaka koje su ovako dokapitalizirane, ali po svemu sudeći će njihove vrijednosti tada doista biti na samom dnu.
Jer već sad vrijednosti dionica uporno padaju, pojedinim danima dionice nekih banaka izgube i po 30% svoje vrijednosti. "To se naravno moglo očekivati", smatra Stoupas: "Mnogi dioničari sad pokušavaju svoje dionice prodati dok još imaju ikakvu vrijednost prije nego što novi dioničari dođu sa svojim dionicama koje su platili još manje. Zato indeks vrijednost grčkih banaka je duboko u minusu, ali se bojim da će vrijednosti još dodatno opasti."
Izvor: DW
