Menu
Danas objavljeni podaci o kretanju BDP-a u trećem kvartalu potvrdili su prvu procjenu DZS-a prema kojoj je BDP na godišnjoj razini povećan za 2,8 %, znatno više nego u prethodna dva kvartala u kojima je rast iznosio 0,5 % i 1,2 %. Raspoloživa struktura potrošne metode obračuna pokazuje da su kvartalne stope rasta kod svih kategorija domaće potražnje bile veće nego u prva dva kvartala, pri čemu su se najviše isticale bruto investicije u fiksni kapital, dok je kod izvoza roba i usluga, odnosno inozemne potražnje, došlo do blagog usporavanja rasta...
Realne vrijednosti svih kategorija izražene u kunama ipak daju precizniju sliku zbivanja u trećem kvartalu. Najveći utjecaj na rast BDP-a imao je, zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni izvoz usluga, dok je utjecaj daljnjeg rasta robnog izvoza i nadalje potaknutog pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji bio tek nešto manji.
Domaća potražnja znatno je zaostajala u svom doprinosu rastu gospodarskih aktivnosti, pri čemu je najveći utjecaj imala državna potrošnja, tek potom osobna potrošnja, potaknuta izmjenama poreza na dohodak početkom ove godine, a bruto investicije u fiksni kapital najmanje su utjecale na ukupan rast BDP-a. Međutim, i osobnu potrošnju i investicije znatno određuju očekivanja, odnosno trenutna sklonost potrošnji i investiranju, tako da je dinamiziranje rasta ovih kategorija, kod kojih se bilježilo dugo razdoblje pada, izuzetno značajno za daljnja kretanja BDP-a. Rast ukupne potražnje odrazio se na rast proizvodnje roba i usluga, pri čemu su najveće stope rasta bruto dodane vrijednosti zabilježene u prerađivačkoj industriji te u skupini djelatnosti koja obuhvaća trgovinu,
prijevoz i skladištenje te ugostiteljstvo. Taj se rast istodobno odražavao i na kretanje uvoza roba i usluga pa je i kod njegovih kvartalnih stopa rasta zabilježen trend dinamiziranja rasta.
Nakon prva tri ovogodišnja kvartala može se zaključiti da se ova godina razlikuje od prethodnog razdoblja započetog globalnom krizom u 2009. godini. Drugim riječima, nakon šest godina pada bit će ostvaren rast BDP-a od oko 1,5 % i to zbog laganog oporavka domaće potražnje također nakon šest godina njezinog pada. Naime, izvoz roba i usluga, potaknut pristupanjem Europskoj uniji i oporavkom gospodarstva EU, na godišnjoj je razini rastao i u prethodne dvije godine, ali to nije bilo dovoljno da zaustavi trend pada BDP-a.
Domaća potražnja je u razdoblju prije krize činila oko 73 % ukupne potražnje, ali je zbog njezinog pada i istodobnog rasta izvoza roba i usluga njezin udio u prošloj godini smanjen na 68%. Tako, i nadalje, visok udio pokazuje ovisnost kretanja BDP-a o zbivanjima na domaćem tržištu, pa će ona i u idućoj i u narednim godinama bitno odrediti trendove u kretanju BDP-a.
Kretanja ostvarena u prvih devet mjeseci ove godine dovela su do povećanja procjena za ovu i naredne godine. Tako je i Europska komisija povećala svoju procjenu rasta za Hrvatsku u ovoj godini na 1,1 %, te na 1,4 % i 1,7 % u iduće dvije godine. Ove povećane procjene su nažalost i dalje niske u odnosu na druge članice EU odnosno rast na razini cijele EU. Ukoliko ostvarenja budu odgovarala takvim procjenama Hrvatska će i u naredne dvije godine padati u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti Europske unije. Pored toga, uz takve stope rasta Hrvatskoj će trebati oko osam godina za dostizanje realne razine BDP-a iz pretkrizne 2008. godine.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Današnji podaci o rastu BDP-a potvrđuju ranije procjene pa u tom kontekstu i mi potvrđujemo naše ranije procjene da će BDP na razini godine biti oko 1,5 % realno veći nego prošle godine. No uz takve stope rasta, Hrvatskoj će trebati približno osam godina za dostizanje realne razine BDP-a iz pretkrizne 2008. godine, što znači da će zaostajati ne samo u dinamici rasta, nego i u razini razvijenosti za ostalim članicama EU.“
