Menu
Program štednje, nadzor kapitala i visoki porezi tjeraju brojne grčke tvrtke da napuste svoju zemlju. Omiljeni ciljevi su Bugarska i Cipar...
Brojke s kojima je nedavno u novinama Ta Nea u javnost izašao Savas Rombolis, voditelj Instituta za rad bliskog sindikatima, su alarmantne. Od gotovo 11 milijuna Grka samo 3,6 milijuna su zaposleni. Puno više ljudi, naime 3,9 milijuna, nezaposleni su ili već u mirovini. Grčka postaje zemlja nezaposlenih i umirovljenika. Razlog tomu je zacijelo i činjenica da sve više poduzetnika zatvara tvrtke ili odlazi u inozemstvo, usljed čega nestaju i deseci tisuća radnih mjesta.
Grčki savez trgovine na malo ESEE upozorava na masovni bijeg tvrtki iz Grčke. Od ljetos je više od 60.000 grčkih poduzeća zatražilo porezni broj u Bugarskoj i svoju gospodarsku aktivnost djelomice ili potpuno prebacilo u tu zemlju, izjavio je predsjednik saveza ESEE Vasilis Korkidis za novine Kathimerini. Još 10.000 trenutno seli na Cipar, kaže Korkidis koji i sam vodi trgovačko poduzeće električnih potrepština, koje je osnovao njegov djed.
Privremeno zatvaranje banaka i uvođenje nadzora kretanja kapitala u Grčkoj osjetno je zaoštrilo problem, navodi business-mreža Endeavour Greece. Prema jednom ispitivanju te mreže provedenom u srpnju ove godine u tom trenutku je 13 posto ispitanih poduzeća već bilo napustilo Grčku, dok se 23 posto raspitivalo za mogućnosti preseljenja sjedišta.
"Nakon uvođenja nadzora kretanja kapitala brojna poduzeća su smatrala da je ugrožena njihova egzistencija, tim više što je grčka industrija jako ovisna o uvozu", objašnjava glasnogovornica Endeavour Greecea Anna Zilakou u razgovoru za DW. Kao primjer navodi jedno poduzeće koje proizvodi bezalkoholna pića. Gotovo svi sastojci su domaće proizvodnje, ali aluminijsko pakiranje mora biti uvezeno i plaćeno iz Grčke. To je gotovo nemoguće zbog ograničenja prometa kapitala, kaže ona.
Osim toga neke grčke tvrtke nastoje izbjeći općepoznatu birokraciju i nesigurnost planiranja u Grčkoj. Osobito porezna politika brojnim poduzetnicima zadaje glavobolju, s ograničenjima prometa kapitala ili bez njih. "Porezni zakoni se stalno mijenjaju. Poduzeća zato uopće ne mogu napraviti višegodišnje planiranje financija", žali se Zilakou.
Osobito prvih dana nakon uvođenja nadzora kretanja kapitala grčke tvrtke su stavljene pred nepremostive probleme, kaže Olga Dimopoulou, njemačko-grčka odvjetnica iz Kölna. "Čitavi kamioni su ostali u Njemačkoj ili Italiji jer vozači ili njihova poduzeća nisu više imali pristup svojim bankovnim računima kako bi podigli novac i poslali kamion nazad u Grčku", objašnjava ova odvjetnica u razgovoru za DW.
Ali, i poduzeća koja ne žele ili ne mogu sjedište prebaciti izvan Grčke imaju još jednu mogućnost rješavanja problema s ograničenjem kretanja kapitala: otvaranje bankovnog računa tvrtke u inozemstvu, primjerice u Njemačkoj. Tako računi njemačkim isporučiteljima robe mogu biti na vrijeme plaćeni, a vlasnici računa sa stranom bankovnom karticom imaju i iz Grčke pristup svom novcu, ako žele podići gotovinu, kaže Dimopoulou.
Međutim, "osoba koja može raspolagati računom, dakle najčešće predstavnik tvrtke, mora doći ovamo kako bi se legitimirao. Banke ili mjerodavni prokuristi žele osobno stvoriti sliku o korisnicima kako bi znali, s kim imaju posla", napominje ova odvjetnica.
Unatoč suprotnim obećanjima vladajućih političara u Ateni nadzor kretanja kapitala ostaje na snazi i po svemu sudeći bit će ukinut najranije u drugoj polovici 2016. godine. Tko želi političare alarmirati, ne nailazi lako na razumijevanje. Kad je, primjerice, šef ESEE-a Korkidis u jednoj TV-raspravi prije nedavnih parlamentarnih izbora na problem bijega tvrtki iz Grčke htio upozoriti lijevog političara Nikosa Filisa, on se pred kamerama razljutio i tom poduzetniku predbacio da takvim izjavama želi zapravo potaknuti bijeg tvrtki.
A najnoviji podaci su pogotovo alarmantni: Prema ispitivanju koje je objavio tjednik To Vima, prvom nakon rujanskih izbora, vladajuća lijeva stranka Syriza dobila bi danas samo 18,4 posto glasova birača, a strahovito malo bi dobila i konzervativna oporba, naime 14,9 posto. To znači da su obje velike stranke u samo dva mjeseca nakon izbora izgubile polovicu svojih birača.
Izvor: DW
