Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem kolovoza dug opće države koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države iznosio je 287,3 milijarde kuna ili 86,5% procijenjenog BDP-a za 2015. godinu. Premda je u odnosu na prethodni mjesec niži za 1,8 mlrd kuna (0,6%), ukupni javni dug nastavio je s razmjerno snažnim stopama rasta na godišnjoj razini. Naime, u odnosu na kolovoz 2014. godine, javni dug je za čak 16,3 mlrd kuna viši što predstavlja rast od 6% godišnje. Također, u odnosu na kraj prošle godine ukupni javni dug je porastao za 7,7 mlrd kuna ili 2,8%...
Smanjenju javnog duga na mjesečnoj razini najvećim dijelom je pridonijela inozemna komponenta duga središnje države koja se krajem kolovoza spustila na 115,7 mlrd kuna što je za 2,3 mlrd kuna niže u odnosu na srpanj (pad od 1,9%). Istovremeno, na godišnjoj razini je nastavila sa solidnim stopama rasta što je uz rastuću unutarnju komponentu rezultiralo dugom središnje države koji je u kolovozu iznosio 282,3 mlrd kuna čineći tako preko 98% ukupnog javnog duga. Zbog navedenog smanjenja inozemne komponente, javni dug na razini središnje države posljedično je zabilježio mjesečni pad od 0,7% (niži je za 1,9 mlrd kuna u odnosu na srpanj), no istovremeno je u odnosu na prošlogodišnji kolovoz porastao za značajnih 16,6 mlrd kuna ili 6,3%. Također, u odnosu na kraj prošle godine, javni dug središnje države viši je za preko 8 mlrd kuna (3%).
Premda je u kolovozu javni dug na razini lokalnih jedinica (5,2 mlrd kuna) porastao za 46 mil kuna u odnosu na prethodni mjesec (0,9%), na godišnjoj razini je treći mjesec zaredom zabilježio pad. U odnosu na isti mjesec prošle godine, niži je za 248 mil kuna (pad od 4,5% godišnje) te je u usporedbi s prosincem 2014. niži za 413 mil kuna ili 7,3%.
Stanje ukupnih državnih jamstava krajem promatranog mjeseca (7 mlrd kuna) potvrđuje kontinuirani pad na godišnjoj razini već sedmi mjesec zaredom. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz, ukupna državna jamstva niža su za preko 1 mlrd kuna odnosno 13% dok su u usporedbi s koncem prošle godine niža za 666 mil kuna odnosno 8,7%.
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem kolovoza oko 160,2 mlrd kuna (55,8% javnog duga) odnosi se na zaduživanje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice dok se 105,7 mlrd kuna (36,8%) odnosi na državne obveze po kreditima. Ostatak od 21,6 mlrd kuna (7,5%) odnosi se na obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama. Podaci upućuju na zaključak da je mjesečno smanjenje ukupnog javnog duga u kolovozu najvećim dijelom posljedica smanjenja obveza države po dugoročnim državnim vrijednosnicama (za 1 mlrd kuna) te smanjenja obveza po kreditima (za 755 mil kuna).
"Osim niskih stopa gospodarskog rasta, negativni rizici na visinu javnog duga i dalje ostaju slaba fiskalna konsolidacija te razmjerno visoki troškovi servisiranja javnog duga. Naime, prema posljednjim podacima Ministarstva financija, u prvih devet mjeseci ove godine ukupni rashodi konsolidirane središnje države za plaćanje kamata premašili su iznos od 9 mlrd kuna što je gotovo 8% više u odnosu na isto razdoblje lani. Očekujemo stoga da bi javni dug do kraja ove godine mogao dosegnuti gotovo 90% procijenjenog BDP-a", poručuju RBA analitičari.
