Menu
Nadzorni organi Europske središnje banke su podvrgli grčke banke provjeri – i rezultati daju razloga za optimizam. Stanje je loše, ali ne toliko loše da bi to odvratilo ulagače...
U bilanci grčkih banaka relevantnih za bankarski sustav postoji rupa od najmanje 4,4 milijarde eura. To je preko vikenda priopćila Europska središnja banka (ESB). Ta procjena se oslanja na pretpostavku da će grčka privreda do 2016. ostati u recesiji, ali da će 2017. zabilježiti rast od 2,7 posto. Ukoliko se privreda bude sporije oporavljala, bankama će biti potrebno 14,4 milijarde da bi ispunila regulacijske standarde EU-a. Pogođene su četiri velike nacionalne banke: National Bank of Greece, Eurobank, Alphabank i Piraus Bank. Provjera bilance za koju je zadužena ESB je uvjet za rekapitalizaciju banaka do kraja 2015. godine. Zbog toga je kao treći paket pomoći Grčkoj predviđen iznos od maksimalno 25 milijardi eura.
Atenski tisak je pozitivno reagirao na procjene europskih bankarskih nadzornih organa. „Testovi su ispali bolje nego što smo očekivali“, piše dnevnik To vima. Televizijska stanica Alfa vidi „zeleno svjetlo za rekapitalizaciju“. Optimist je i Panajotis Petrakis, profesor ekonomije na Atenskom sveučilištu, koji u razgovoru za DW kaže da prema njegovim najnovijim proračunima, bankama treba oko šest milijardi, te da će privatni investitori biti u stanju dati novac. „Mislim da su se banke još i prije provjere raspitale jesu li su investitori na vidiku“.
Pritom atenska burza u petak nije davala povoda optimizmu. Dionice banaka su bile u minusu i do 12 posto. Vasilis Georgas je u izvješću za bankarski portal Capital.gr napisao da se samo radi o korekciji nakon listopadskog porasta od 42,9 posto. Panajotis Petrakis smatra da je ovaj minus i izraz straha dosadašnjih dioničara od daljeg podržavljenja banaka – ukoliko se ne nađu privatni ulagači. U tom slučaju bi morao priskočiti u pomoć državni fond za spašavanje banaka HFSF, a on od posljednje rekapitalizacije 2014. praktično i igra ulogu veliki bankarskog dioničara.
Da bi raspršila te brige, vlada Aleksisa Ciprasa je još i prije najave provjere koju vrši ECB podnio parlamentu nacrt zakona kojim se postavlja pravni okvir za rekapitalizaciju. On je usvojen velikom većinom glasova – samo su komunisti i pripadnici desničarske Zlatne zore glasali protiv njega. Nažalost, u tom zakonu se odnos države i privatnih ulagača ne regulira dovoljno detaljno, a HFSF će i poslije rekapitalizacije pokušati zadržati svoju dominantni položaj, tvrdi profesor Petrakis. Ministar financija Euklid Cakalotos je u parlamentu rekao samo: „Kontrola banaka je neophodna, ali ona ne bi trebala ići tako daleko da odvraća privatne ulagače od investiranja.“ Reguliranje odnosa snaga se samo odgađa. Ali to odgađanje ne doprinosi vraćanju povjerenja u banke, dodaje Petrakis.
To ni izdaleka nije jedino otvoreno pitanje. Velike rasprave se vode i oko trulih kredita čija je ukupna suma – prema ekspertima ESB-a – dostigla 107 milijardi eura i tako premašila sve dosadašnje procjene. Drugim riječima: više od 50 posto kredita se više ne otplaćuje. Pritom uspjeh rekapitalizacije dijelom ovisi i od ophođenja s trulim kreditima za nekretnine, podsjeća direktor Odbora ESB-a za nadzor banaka, Ramon Kintana, u razgovoru za Capital.gr. Ali, on ne želi određivati smjer kojim treba ići. U svakom slučaju, važno je da se najavljene reforme i provedu kako ne bi bilo ugroženo povećanje privrednog rasta. Prema informacijama lista Etnos, premijer je čak rekao kako zapljena nekretnina ne dolazi u obzir, kako želi političko rješenje i kako neće dopustiti „da građani izgube svoje kuće“.
Novi zakon o rekapitalizaciji predviđa i pokrivanje troškova za zarade bankara, pri čemu one neće smjeti biti veće od plaće guvernera središnje banke. Osim toga, zabranjuju se bonusi za bankarske menadžere – ako se radi o bankama koje ovise o državnoj pomoći. U tom slučaju će biti zabranjeni čak i mali automobili kao službena vozila.
Sljedeći dani će biti odlučujući za predstojeću rekapitalizaciju. Najkasnije do petka, grčke banke će javiti Europskoj središnjoj banci kako će osigurati novac za zatvaranje rupa u kapitalu. Ukoliko se pojavi dovoljno privatnih financijera, europski porezni obveznici će biti rasterećeni. Sljedećeg ponedjeljka bi trebao biti održan sastanak ministara financija euro-zone posvećen Grčkoj. Tu bi se trebalo detaljno proučiti koliko je Atena bila uspješna u provođenju mjera štednje.
Izvor: DW
