Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem srpnja dug opće države koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države iznosio je 289,1 milijardu kuna (ili 87% procijenjenog BDP-a za 2015. godinu). U odnosu na prethodni mjesec, javni dug je povećan za 6,1 mlrd kuna ili 2,2%, zabilježivši zamjetan rast i na godišnjoj razini od 18,2 mlrd kuna odnosno 6,7%. Također, u odnosu na kraj prošle godine, ukupni javni dug je viši za 9,5 mlrd kuna odnosno 3,4%...
Snažan mjesečni rast javnog duga u srpnju dobrim dijelom odražava posljednje veliko zaduženje države na domaćem tržištu kapitala. Naime, u srpnju je Ministarstvo financija izdalo kunsku obveznicu u iznosu od 6 mlrd kuna, a sredstva prikupljena tim izdanjem jedinim dijelom su upotrijebljena za otplatu dospjelih dugova po obveznicama te proračunom utvrđenih izdataka tijekom 2015. godine. Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem srpnja oko 161,2 mlrd kuna (55,8% javnog duga) odnosi se na zaduživanje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice dok se 106,5 mlrd kuna (36,8%) odnosi na državne obveze po kreditima. Ostatak od 21,7 mlrd kuna (7,5%) odnosi se na obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama. Podaci upućuju na zaključak da je mjesečni prirast ukupnog javnog duga u srpnju najvećim dijelom posljedica rastućih obveza države po domaćim kreditima (za 3,379 mlrd kuna) te rastućih obveza po dugoročnim državnim vrijednosnicama (za 3,346 mlrd kuna). U istom promatranom mjesecu došlo je do smanjenja obveza države po kratkoročnim vrijednosnicama (za 610 mil kuna u odnosu na prethodni mjesec).
Zamjetan prirast javnog duga u srpnju (na mjesečnoj i godišnjoj razini) prvenstveno je posljedica rastućeg duga središnje države koji je krajem promatranog mjeseca dosegnuo razinu od 284,1 mlrd kuna. U odnosu na lipanj, unutarnja komponenta duga središnje države (koji čini 57,5% ukupnog javnog duga) porasla je za 6,8 mlrd kuna (4,2%) dok je na godišnjoj razini viša za 11,3 mlrd kuna (7,3%). Istovremeno je vanjska komponenta duga središnje države (koja čini 40,8% ukupnog javnog duga) u srpnju dosegnula razinu od 118,0 mlrd kuna. Premda je na mjesečnoj razini zabilježila pad od 541 mil kuna (0,5%), u odnosu na prošlogodišnji rujan povećala se za 7,3 mlrd kuna (6,6%).
Drugi mjesec zaredom u srpnju je zabilježeno razduživanje na lokalnoj državnoj razini. Dug lokalnih jedinica iznosio je 5,2 mlrd kuna zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini za 1,8% odnosno 6,0%. U odnosu na prosinac prošle godine, dug lokalnih jedinica je niži za 460 mil kuna ili 8,1%.
Krajem promatranog mjeseca stanje ukupnih državnih jamstava povećalo se na 7,1 mlrd kuna što je za 213 mil kuna više u odnosu na lipanj. Premda su zabilježila mjesečni rast od 3,1%, ukupna državna jamstva su nastavila već šesti mjesec zaredom bilježiti pad na godišnjoj razini (i to po dvoznamenkastoj stopi od 13,1% u rujnu). Preko 58% ukupnih državnih jamstava odnosi se na inozemna jamstva (4,1 mlrd kuna) dok domaća jamstva u iznosu od gotovo 3 mlrd kuna čine ostatak od 41,7% ukupnih državnih jamstava.
"Negativni rizici na visinu javnog duga i dalje ostaju slaba fiskalna konsolidacija uz potencijalno visok proračunski deficit što će posljedično dovesti do daljnjeg porasta javnog duga koji bi do kraja godine mogao dosegnuti razinu od 90% BDP-a. Osim toga, cijena predizbornih obećanja mogla bi biti dodatni uteg na održivost javnog duga što u konačnici zatvara krug slabog ekonomskog rasta, visokog udjela javnog sektora u gospodarstvu te rastuće opasnosti od tzv. "snowball" učinka. Naime, prema posljednjim podacima Ministarstva financija, u prvih osam mjeseci ove godine ukupni rashodi konsolidirane središnje države za plaćanje kamata premašili su iznos od 8 mlrd kuna što je čak 12,2% više u odnosu na isto razdoblje lani. Dvoznamenkasti relativni godišnji porast rashoda za kamate (koji se približavaju razini od 4% BDP-a) zahtijeva daleko snažniji realni gospodarski rast koji bi smanjio rastuće opasnosti od neodrživog kretanja hrvatskog javnog duga", objavili su RBA analitičari.
