Prema posljednjim podacima DZS-a, industrijska proizvodnja (prema desezoniranim indeksima) u rujnu je zabilježila rast od 5,9% u odnosu na kolovoz. Snažan mjesečni rast podržan je rastom u svim industrijskim grupacijama: intermedijarnim proizvodima (5,1%), netrajnim proizvodima za široku potrošnju (4,5%); energiji i kapitalnim proizvodima (2,5%) te trajnim proizvodima za široku potrošnju (0,1%)...
S obzirom na iznadočekivani rast na mjesečnoj razini, u rujnu je već osmi mjesec zaredom ukupna industrijska proizvodnja (prema kalendarski prilagođenim indeksima) zabilježila i razmjerno snažan rast od 5,4% na godišnjoj razini. Promatranom prema GIG-u, sve komponente osim trajnih proizvoda za široku potrošnju (koje su na godišnjoj razini pale za 7,2%) zabilježile su pozitivnu stopu godišnjeg rasta: intermedijarni proizvodi (1,0%), energija (1,5%), netrajni proizvodi za široku potrošnju (7,1%), a najsnažniji rast zabilježen je u kategoriji kapitalnih proizvoda koji su u rujnu porasli po dvoznamenkastoj stopi od 14,5% u odnosu na isti mjesec 2014. godine.
Promatrano kumulativno u razdoblju od prvih devet mjeseci, ukupna industrijska proizvodnja zabilježila je prosječan rast od 2,3% u odnosu na isto razdoblje lani. U istom promatranom razdoblju, prema kategorijama GIG-a, rast industrijske proizvodnje predvođen je većim obujmom proizvodnje u sektoru netrajnih proizvoda za široku potrošnju (3,8%), kapitalnih proizvoda (2,8%) te intermedijarnih proizvoda (1,9%). S druge strane, u sektoru trajnih proizvoda za široku potrošnju te u sektoru energije zabilježen je blagi godišnji pad proizvodnje od 0,1% odnosno 0,2% u odnosu na isto razdoblje lani.
Prema NKD-u, prerađivačka industrija koja čini gotovo 82% ukupnog obujma industrijske proizvodnje, uz mjesečni rast od 7,1% zabilježila je razmjerno snažan rast na godišnjoj razini od 7,2%. U kumulativnom razdoblju od prvih devet mjeseci prerađivačka proizvodnja je porasla za 2,9% godišnje. Najveći udio u prerađivačkoj industriji odnosi se na proizvodnju prehrambenih proizvoda (koja čini preko 16% ukupne industrijske proizvodnje) koja je u rujnu ostvarila godišnji rast od 9,6%.
Snažan dvoznamenkasti rast rujnu u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježen je u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (53,7%), ostalih prijevoznih sredstava (46,4%), preradi drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja (23%), proizvodnji strojeva i uređaja (22%), u proizvodnji kože i srodnih proizvoda (20,1%), proizvodnji pića (19,4%), proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica (16,1%), u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (15,9%) te duhanskih proizvoda i papira i proizvoda od papira (11,8%). Istovremeno, proizvodnja električne opreme, proizvodnja metala te proizvodnja odjeće zabilježili su na godišnjoj razini razmjerno snažan dvoznamenkasti pad od 24,1%, 16,3% odnosno 13,3%. Pozitivan doprinos rastu industrijske proizvodnje došao je i od snažnog rasta u sektoru rudarstva i vađenja koji je na godišnjoj razini porastao za 12,4%. S druge strane, opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija zabilježila je godišnji pad od 16,4%.
Posljednji podaci DZS-a pokazuju porast zaliha gotovih proizvoda pri proizvođačima na mjesečnoj razini za 2,5%, no u odnosu na prošlogodišnji rujan zabilježen je njihov pad od 0,5%.
"Ubrzane godišnje stope rasta industrijske proizvodnje u trećem tromjesečju pozitivno će doprinijeti porastu bruto dodane vrijednosti što će se u konačnici odraziti i na bolje ostvarenje bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini. Rast je uvelike podržan oporavkom inozemne potražnje, a nastavak pozitivnih stopa rasta očekujemo i do kraja godine", objavili su RBA analitčari.