Menu
Nakon dugog oklijevanja, grčka vlada je odlučila privatizirati državnu imovinu. Ali, vlada nailazi na oštre kritike sindikata, političar pa čak i arheologa...
Spor je započeo jednim službenim priopćenjem: 5. listopada je grčka Agencija za privatizaciju TAIPED objavila postupak za izbor stručnjaka koji bi trebao izračunati početnu cijenu za 67-%-tni udio u privatizaciji luke Pirej. Ponude su trebalo stići do 16. listopada. To je bio znak da privatizacija najveće luke u Grčkoj napreduje bez obzira na unutarnjopolitičke trzavice - odnosno onako kako je to dogovoreno s međunarodnim kreditorima. A to je izazvalo protestnu akciju Vijeća regije Atike, radničkog sindikata luke OMYLE, udruženja odvjetnika i lokalne trgovačke komore kako bi u potpunosti spriječili prodaju luke, ili barem iznova započeli pregovore o preduvjetima prodaje. Sudska presuda se očekuje najranije krajem listopada.
Je li to korak unazad za privatizaciju? "Ne, to je samo odgađanje", smatra političar Jorgos Tsogopulos u razgovoru za DW: "Jer, 30.10. ističe rok za ponude, a i dalje kao glavni kandidati važe kineska državna brodarska kompanija COSCO i nizozemska APM grupacija. Na koncu ne mogu ni zamisliti da je privatizacija u ozbiljnoj opasnosti."
U debatu oko prodaje Luke Pirej uključilo se i Grčko udruženje arheologa. Ono se protivi "rasprodaji" državne imovine, posebno zbog toga što se u luci nalaze i kulturni objekti: poznati antički zidovi Pireja te važni industrijski spomenici. O kulturnom naslijeđu zemlje se ne može "ni pregovarati niti ga se može privatizirati“, tvrdi Udruženje.
Sindikati su u idući ponedjeljak pozvali na protestnu akciju u Pireju. "Ne samo luka, već čitav grad i čak čitava zemlje su na prodaji", poručio je ljutito na mitingu ministar u bivšoj Tsiprasovoj vladi i predsjednik jedne radikalne ljevičarske stranke, Panagiotis Lafazanis. Zanimljivo je da su na mitingu bili i trojica zastupnika Syrize, istih onih koji su u kolovozu u parlamentu glasali za novi ugovor s kreditorima i samim tim za prodaju državne imovine.
Neobična slika i kad radi o regionalnim aerodromima. Njemački Fraport je krajem 2014., zajedno s jednim grčkim partnerom bio favorit za privatizaciju ukupno 14 aerodroma, od koji se većina nalazi na grčkim otocima, omiljenim turističkim destinacijama. Nakon promjene vlade u Ateni, premijer Alexis Tsipras je ovaj projekt stavio na led, a ministar privrede Jorgos Stathakis je početkom listopada ipak obećao da će "sve biti kako je dogovoreno".
No, šef Fraporta, Stefan Schulte je stekao drugačiji dojam. Na jednom sastanku sa Sindikatom kontrolora leta (OSYPA) u Solunu , sindikati su ga po navodima tiska izvrijeđali i govorili kako je "osvajač" koji radi "u ime Wolfganga Schäublea". Prema pisanju grčkih listova šef Fraporta je nakon toga napustio sastanak.
Za političke posljedice pobrinuo se zamjenik ministra za infrastrukturu Stelios Spirtzis. "Mi u načelu nismo suglasni s privatizacijom aerodroma i željeznica, ali tu se radi o obvezujućem ugovoru naše zemlje i mi se moramo toga pridržavati", objasnio je. Za politologa Tsogopulosa je stvar jasna: "Ovaj projekt je otišao dalje od prodaje Luke Pirej". Problem je jedino u tome, smatra on, što njemačka strana nakon svih odlaganja u posljednje vrijeme, zahtijeva da dobije jamstva za brzo provođenje projekta. Atenski privatizacijski fond je pak u srijedu priopćio da će ugovor s Fraportom i njegovim grčkim partnerom biti potpisan do kraja 2015. Tako da za sada izgleda da je sve jasno - barem na papiru.
Izvor: DW
