Zbog starenja stanovništva i smanjenja naftno-plinskih prihoda moglo bi do 2050. doći do smanjenja dugoročne stagnacije ekonomije i rasta državnog duga do 250% BDP-a, zaključili su u svojem istraživanju predstavnici moskovsko ureda Svjetske banke, izvještavaju ruske poslovne novine Kommersant…

Prema podacima istraživača, ruska ekonomija suočila se s najjačim izazovima u posljednjih 15 godina. Konkretno, kako se ističe u istraživanju, pad privatne potrošnje u Rusiji bio je najbrži od 1998. Prema riječima Emilije Sibireve, zamjenice direktora FinEkspertiza-Kapital, u Rusiji bi mogao narasti unutarnji državni dug na račun puštanja, recimo, obveznica domaćeg zajma za pokrivanje deficita državnog budžeta u razdoblju cijena nafte, kako se to događalo u 1990-im. Ipak, vlada se aktivno bori protiv takvog scenarija. Konkretno, u 1998. u Rusiji se dogodila najveća ekonomska kriza u suvremenoj povijesti nakon što je država objavila bankrot kratkotrajnim državnim obveznicama.

Prema podacima Svjetske banke, devalvacija ruskog tečaja krajem 2014. nije dopustila većini trgovinskih sektora, uključujući seosko gospodarstvo i prerađivačku industriju, da iskoristi konkurentske prednosti u cijenama na unutarnjem i vanjskom tržištu, bez obzira na vladin program zamjene strane robe domaćom proizvodnjom. Tako smatraju stručnjaci da je tijekom ekonomske krize u 2009. vlada uspjela nadoknaditi fijasko privatne potražnje rastom budžetnih troškova, ali u ovoj krizi to neće biti moguće. Zbog toga se razina siromaštva vratila na one pokazatelje koji su postojali prije deset godina: 15,1% u prvom polugodištu nasuprot 10,8% u 2013. Najvjerojatniji scenarij je taj da će suodnos duga i BDP-a biti, prema podacima Svjetske banke, povećan otprilike do 116% do 2050., ako se smanji cijena nafte a stanovništvo i dalje nastavi stariti, taj suodnos će biti veći od 250%.

”Te navedene rizike (niske cijene nafte i starenje stanovništva) teško je predvidjeti. Prilično je teško predvidjeti što će se događati s naftom. Postoje pretpostake da ćemo, općenito govoreći, odustati od nafte u korist drugog goriva ili ćemo postati manje ovisni o naftno-plinskom izvozu”, govori Konstantin Koriščenko, zamjenik Katedre za financijski inženjering na RANXiGS-u. Štoviše, prema njegovim riječima, teško je dati jednoznačne prognoze glede starenja stanovništva. ”Ako uzmemo u obzir migracijske procese, koji se događaju u našoj državi, onda se treba prisjetiti da je u 2014. Rusija isto primila nekoliko stotina tisuća izbjeglica iz Ukrajine. To su, uglavnom, radno sposobni građani”, dodaje Koriščenko.

Međutim, ako cijene nafte i dalje ostanu na stabilno niskoj razini, ruski stručnjaci ne isključuju rast državnog duga. ”Teoretski govoreći, kombinacija niske cijene nafte u dugoročnom razdoblju i odsustvo strukturnih reformi od strane države u dijelu umirovljeničke dobi mogli bi dovesti do kratkoročnog povećanja državnog duga Rusije u odnosu na BDP”, govori Emilija Sibireva. No stručnjakinja upozorava da je teško moguće da će se Rusija pretvoriti u superdužnika, jer za takav scenarij nije samo potrebna kombinacija niskih cijena nafte i malene produktivnosti rada, nego i potpuno nepostojanje strukturnih reformi tijekom desetljeća. Štoviše, trenutno se državni dug Rusije nalazi na rekordno niskoj razini – 12% BDP-a. Radi usporedbe, državi dug SAD-a iznosi oko 101% BDP-a, prenosi RBTH.