Menu
U svibnju i lipnju zabilježeno je blago smanjivanje razine bruto inozemnog duga, karakteristično za početak ljetnih mjeseci koje obilježava pojačan devizni priljev povezan s turističkom sezonom. Tako je krajem lipnja ukupan bruto inozemni dug dosegao iznos od 48,9 milijardi eura, što je 344,4 milijuna eura manje nego u svibnju...
Međutim, na godišnjoj je razini inozemni dug u lipnju povećan za 5,4 %, čime se nastavlja nešto brža dinamika njegova rasta karakteristična za posljednjih pet mjeseci. Pritom treba imati na umu i značajan utjecaj međuvalutarnih promjena na takva kretanja, posebno zbog statističkog tretmana državnih obveznica izdanih u američkim dolarima. U načelu, nastavlja se situacija u kojoj dinamika kretanja bruto inozemnog duga prvenstveno ovisi o odnosu između rasta bruto inozemnog duga države i smanjivanja inozemnog duga drugih monetarnih financijskih institucija, odnosno banaka. U lipnju je bruto inozemni dug opće države povećan na godišnjoj razini za 14,1 %, čime se kontinuitet njegova rasta protegao na uzastopna sedamdeset i četiri mjeseca.
Istodobno je inozemni dug ostalih monetarnih financijskih institucija smanjen za 8,5 %, što je trideset i osmi mjesec u kojem se bilježi međugodišnji pad. Pritom, ni intenzitet zaduživanja države, a ni intenzitet razduživanja banaka, zasad još ne pokazuju jasnije znakove usporavanja.
Tijekom prvog polugodišta ove godine bruto je inozemni dug ukupno povećan za 2,2 milijarde eura, što je znatno više nego u istom razdoblju prošle godine u kojem je bio povećan za 431,8 milijuna eura. Najviši prirast inozemnog duga u prvih šest mjeseci ove godine zabilježila je opća država (933,8 milijuna eura), slijedi je središnja banka s 831,4 milijuna eura (posljedica ulaganja dijela međunarodnih pričuva u repo ugovore čiji je neto učinak neutralan), izravna ulaganja s 338,1 milijun eura i ostali domaći sektori sa 155,0 milijuna eura. Istodobno je inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjen za devet milijuna eura. Stoga u strukturi bruto inozemnog duga na kraju prvog polugodišta ove godine najveći udio imaju ostali domaći sektori (33,6 %) i opća država (33,4 %), a slijede ih druge monetarne financijske institucije sa 16,7 %, izravna ulaganja s 13,7 % te središnja banka s 2,6 %.
Udio bruto inozemnog duga u BDP-u trenutno se kreće oko razine od 114 %, što je visoka zaduženost koja rezultira značajnim rizicima povezanima sa servisiranjem i refinanciranjem obveza. Do kraja godine očekuje se umjerenije kretanje inozemnog zaduživanja s obzirom na činjenicu da država, kao najznačajniji nositelj zaduživanja, zasad ne planira novo izdanje obveznica na inozemnom tržištu.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Unatoč blagom smanjivanju rasta bruto inozemnog duga u svibnju i lipnju, njegova razina od 48,9 milijardi eura, što znači oko 114 % BDP-a, nadalje pokazuje visoku zaduženost zemlje, a time i izloženost rizicima povezanima sa servisiranjem i refinanciranjem obveza. Do kraja godine očekujemo umjerenije kretanje inozemnog zaduživanja s obzirom na to da država, na koju se odnosi gotovo trećina ukupnog zaduživanja, ne planira novo izdanje obveznica na inozemnom tržištu.“
