Menu
Prema posljednjem Izvješću Svjetskog Ekonomskog Foruma (WEF) o globalnoj konkurentnosti (The Global Competitiveness Report 2015–2016) čije istraživanje obuhvaća uzorak od 140 zemalja, Hrvatska se nalazi na 77. mjestu, čime je zabilježila relativno pogoršanje plasmana na godišnjoj razini u mjerenju nacionalne konkurentnosti među državama. Naime, u prošlogodišnjem istraživanju koje je obuhvaćalo nešto veći uzorak (od 144 zemalja) Hrvatska je također zauzimala 77. mjesto. Tako su posljednji podaci potvrdili pogoršanje relativne pozicije Hrvatske na ljestvici konkurentnosti u odnosu na skupinu zemalja obuhvaćenih istraživanjem...
Rezultati Izvješća temelje se na međunarodnoj anketi gospodarstvenika (rukovoditelja vodećih poduzeća i institucija) koja se sastoji od tri osnovne razine podindeksa. Prvu razinu čine tzv. „osnovni uvjeti" koji se sastoje od četiri stupa (institucije, infrastruktura, makroekonomsko okruženje te zdravstvo i osnovno obrazovanje). Drugu razinu čine tzv. „faktori povećanja efikasnosti" koji se sastoje od šest stupova (više obrazovanje i trening, efikasnost tržišta roba, efikasnost tržišta rada, razvoj financijskog tržišta, tehnološka spremnost i veličina tržišta. Treća razina „inovacija i sofisticiranosti" sastoji se od dva stupa (poslovne sofisticiranosti i inovativnosti). Hrvatska se, prema ovoj klasifikaciji svrstava u skupinu od 20 zemalja koje se nalaze u tranziciji između ekonomija temeljenih na faktorima efikasnosti i ekonomija temeljenih na inovacijskim faktorima.
Na referentnoj ljestvici od 1-7 indeksnih bodova (pri čemu je najpoželjniji rezultat gornja granica intervala), Hrvatska je ocijenjena s ukupnom ocjenom 4,1 te je u odnosu na prošlogodišnje izvješće zabilježila stagnaciju. Također, istraživanje je pokazalo da su prema percepciji gospodarstvenika, najproblematičniji faktori poslovanja u Hrvatskoj slijedeći: neučinkovitost javne uprave, nestabilnost politika, porezne stope, pristup financiranju, restriktivno radno zakonodavstvo, kompleksnost poreznog zakonodavstva, neadekvatno obrazovana radna snaga te korupcija.
Stoga možemo zaključiti da prevelika, a pritom neučinkovita javna uprava uz prečeste izmjene zakonskih propisa i politika stvaraju tržišne nestabilnosti i predstavljaju glavne prepreke privlačenju investicija. Uz neprovođenje strukturnih reformi, posljedično se narušava položaj Hrvatske na globalnoj ljestvici konkurentnosti. Utoliko i ne začuđuje zabilježeno pogoršanje hrvatskog plasmana u pogledu makroekonomskog okruženja s kojim se Hrvatska spustila na 107. mjesto.
Dodajmo da se na prvih pet mjesta najkonkurentnijih zemalja nalaze: Švicarska, Singapur, SAD, Njemačka i Nizozemska. S druge strane, na ljestvici konkurentnosti ispred Hrvatske nalaze se slijedeće zemlje: Češka (31. mjesto), Španjolska (33.), Portugal (38.), Poljska (41.), Rumunjska (53.), Bugarska (54.), Slovenija (59.), Mađarska (63.) te Slovačka (67.).
