Menu
Kontroverzni, 50 milijardi eura vrijedan "privatizacijski fond" gorka je pilula koju je grčki premijer Aleksis Cipras morao progutati ovog vikenda kako bi postigao sporazum s međunarodnim kreditorima...
Kako piše američki Fortune, od svih uvjeta, koje Grci smatraju ponižavajućima, najviše ih je pogodio zahtjev za uspostavom fonda na koji bi se prebacila "vrijedna grčka imovina" koja bi prema planu trebala vrijediti 50 milijardi eura. Iako se nigdje ne spominje gdje bi Grčka trebala pronaći toliku imovinu, dužnosnici grčke Vlade unaprijed odbacuju mogućnost prodaje otoka, prirodnih bogatstava ili arheoloških nalazišta i spomenika. Ideju o posebnom fondu u koji bi se prebacila grčka imovina namijenjena prodaji iznijela je Njemačka, koja je ujedno i najveći vjerovnik.
Kako bi se osigurala naplata zajmova, Njemačka je predložila da se imovina prebaci u poseban fond registriran u Luksemburgu, čime bi se onemogućilo zaustavljanje prodaje os strane grčkih vlasti. Aleksis Cipras ipak je uspio isposlovati da fond ne bude u inozemstvu, i to je jedna od njegovih rijetkih "pobjeda" tokom posljednjih pregovora.
Grčka je i u ranijim programima pomoći obećavala privatizaciju, kojom bi namirila dio dugova. Prema uvjetima programa pomoći iz 2010. godine, dogovorena je privatizacija vrijedna 50 milijardi eura, no do danas je prodano imovine u vrijednosti od samo 3,2 milijarde. S obzirom na to, Njemačka i ostali kreditori imaju dobar razlog za sumnju i u ovaj plan privatizacije.
Prema dogovoru imovina koja će biti prebačena u fond, bit će pod nadzorom europskih institucija. na pitanje koju imovinu bi fond mogao sadržavati, Jeroen Dijsselbloem, nizozemski ministar financija i šef Eurogrupe odgovorio je "Ne želim davati konkretne primjere, to nije moje područje." Georgios Daremas, savjetnik u grčkom Ministarstvu rada i socijalne skrbi, rekao je u razgovoru za Time, da bi se u fondu mogla naći imovina poput državnog zemljišta, zgrada, pa čak i otoka. Kako bi se zaštitio okoliš i povijesna vrijednost tih nekretnina, Grčka će morati donijeti nove zakone koji bi spriječili zloupotrebu ili uništavanja od strane novog vlasnika. Naravno, postojat će i ograničenja u procesu privatizacije, pa se tako povijesni spomenici i građevine, poput Akropole u Ateni nikad neće moći prodati.
Izvor: Fortune/Index.hr
