Hrvatska je nova Grčka: Inozemni dug narastao na 114,5 posto BDP-a

Prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug RH na kraju ožujka dosegnuo je 49,34 mlrd eura što je njegova najviša nominalna razina...

Tako je u uvjetima skromnog rasta gospodarstva udio bruto inozemnog duga u BDP-u dosegnuo razinu od 114,5%. Nakon pada u 2012. godini te vrlo blagog rasta u 2013. i 2014. godini od siječnja ove godine bruto inozemni dug ima tendenciju snažnijeg porasta. U odnosu na kraj 2014. bruto inozemni dug porastao je gotovo 2,7 mlrd eura (5,7%), pri čemu su obveze prema inozemnim vjerovnicima najviše porasle u sektoru opće države (za 1,3 mlrd eura) te središnje banke (755 mil eura). Rast bruto inozemnog duga središnje banke na 1,2 mlrd eura posljedica je ulaganja dijela međunarodnih pričuva u repo ugovore. Treba napomenuti da se za isti iznos povećavaju bruto međunarodne pričuve. pa je neto učinak po toj osnovi neutralan. 1,4 milijarde eura prirasta ukupnog bruto inozemnog duga rezultat je nepovoljnog utjecaja međuvalutarnih promjena.

S druge strane snažan prirast duga opće države (8,3% u odnosu na kraj 2014.) posljedica je međunarodnog izdanja obveznice denominirane u eurima tijekom ožujka u vrijednosti 1,5 mlrd eura. S ukupnim bruto inozemnim dugom od 16,7 mlrd eura udio opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu dosegnuo je gotovo 34%. To je njegov najviši udio od studenog 2004. te 10,7 postotnih bodova više no krajem ožujka pretkrizne 2008. godine. Šire gledano ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora dosegnula je 19,9 mlrd eura te čini preko 40% ukupnog bruto inozemnog duga RH.

Dug privatnog sektora krajem prvog tromjesečja iznosio je 29,4 mlrd eura, što je 609 mil eura (2,1%) više u odnosu na kraj prošle godine. Ipak, primjetan je trend razduživanja privatnog sektora prema inozemstvu i to dominantno kroz smanjenje bruto inozemne zaduženosti financijskog sektora. Dug drugih monetarnih institucija na kraju ožujka iznosio je 8,2 mlrd eura (0,6% više u odnosu na prosinac 2014. godine).

"Trend razduživanja odražava i podatak da je bruto inozemni dug ovog sektora zabilježio godišnju stopu pada i 35. mjesec za redom, a ona je krajem ožujka iznosila 12,3%. Razduživanje ostalih privatnih financijskih institucija (osim monetarnih financijskih institucija) traje još od početka 2010. godine te je njihova bruto inozemna zaduženost iznosila 2,9 mlrd eura (227 mil eura manje u odnosu na kraj 2014. godine) Naposljetku ostali domaći sektori (za koje ne garantira država) ima laganu tendenciju rasta zaduženosti što je moguća izravna posljedica povoljnijih tržišnih uvjeta zaduživanja u obilju likvidnosti. Dug ovog sektora iznosio je na kraju prvog tromjesečja 11,7 mlrd eura. Od toga se 11,6 mlrd eura odnosi na privatna nefinancijska poduzeća čime je njihova bruto inozemna zaduženost u promatranom dijelu godine porasla za 413 milijuna eura", objavili su RBA analitičari.