Menu
Grčki premijer Aleksis Cipras izjavio je u ponedjeljak da će Grčka pričekati da njezini vjerovnici postanu realističniji te ih je optužio da postavljaju nerazumne zahtjeve u političke svrhe. Kreditori su grčkim pregovaračima ponudili “uzmi ili ostavi” ponudu koja podrazumijeva žestoke reforme. Alternativa je pak izlazak iz eurozone. Grčki pregovarači otišli su sa još jednog sastanka bez da su pristali na ponuđene uvjete...
Od Grčke se traži fiskalna prilagodba u mjeri 1,7 posto BDP-a u narednih 6 mjeseci, a metoda koju predlažu kreditori zahtjeva smanjenje mirovina i plaća ili uvođenje novih poreza na osnovne potrepštine, poput primjerice struje. Vladajuća koalicija Syrize to odbija te zauzvrat predlaže smanjenje vojnog proračuna što pak kreditori u potpunosti odbijaju. Nakon još jednog propalog sastanka, Cipras je za grčke novine Ton Syntakton kazao kako se “u inzistiranju vjerovnika na novim rezanjima mirovina vidi se samo politička svrha nakon pet godina pljačke u skladu s programom spašavanja”.
Financial Times je izračunao kako bi se potpuna provedba fiskalne prilagodbe koju zahtijevaju kreditori odrazila na grčki proračun u četverogodišnjem periodu. Prema tim izračunima grčki BDP potonuo bi za 12,6 posto dok bi se odnos duga spram BDP-u popeo na 200 posto BDP-a. Financial Timesa stoga zaključuje da bi prihvaćanje programa kojeg predlaže Trojka bilo dvostruko samoubojstvo: ono grčke ekonomije i Ciprasove političke karijere.
Prema istim izračunima, suprotna mjera, tzv. Grexit, odnosno napuštanje eurozone postiglo bi bolje rezultate iz nekoliko razloga od kojih su najvažniji ti da bi se grčka mogla osloboditi fiskalnih prilagodbi, te bi bankrotirala čime bi se riješila dugova prema najvećim kreditorima. Nakon Grexita i ponovnog uvođenja domaće valute drahme, nakon prvotnog kraha, došlo bi do oporavka domaće ekonomije jer 3/4 grčkog BDP-a čini domaća proizvodnja koja bi se oporavila riješivši se okova eura. Premda bi posljedice ove mjere bile blagotvornije da se radi o otvorenoj ekonomiji poput primjerice Irske, pozitivni trendovi bit će vidljivi i u grčkoj ekonomiji. Preostalu četvrtinu BDP-a čini turizam koji bi također profitirao od devalvacije valute.
Financial Times predviđa da se nakon Grexita, te prvih i kratkotrajnih šokova, u drugoj godini nakon izlaska iz eura može očekivati oporavak grčke ekonomije. Ukoliko Grčka bankrotira, najveći gubitnici bit će Njemačka i Francuska koje će izgubiti 160 milijardi eura.
Izvor: Bilten.org
