Menu
Nakon predaha u ožujku (0,1%), u travnju se vratila blaga deflacija: godišnji je pad potrošačkih cijena iznosio -0,1%...
Iako se to zapravo može kvalificirati kao tek usko balansiranje oko nule, nešto jači ukupni deflatorni pritisci, koji su donijeli prevagu rasta ponovno ispod nule, temelje se na padu cijena plina za kućanstva (-7,1%), koje su smanjene administrativnom odlukom, s primjenom od početka travnja. Ipak, najjači deflatorni izvor ostaju cijene naftnih derivata, koje su u travnju na godišnjoj razini bile niže za 22,1% (lož ulja) odnosno 7,9% (nešto blaže nego prethodnog mjeseca). Istodobno su cijene hrane na godišnjoj razini nastavile rasti (0,6%, najviše od kraja 2013. godine) treći uzastopni mjesec, nakon prethodnih četrnaest mjeseci pada. Promjene ovih cijena mogu se dijelom povezati i sa značajnim jačanjem dolara prema kuni (za oko 29% u posljednjih godinu dana), koje je poskupilo robu koja dolazi s dolarskih tržišta (hrvatski uvoz s dolarskih tržišta iznosi oko 25%).
Jačina se deflatornih i inflatornih pritisaka gotovo ujednačila, ne dopuštajući odmak rasta cijena puno dalje od nule: domaći se deflatorni pritisci generiraju iz stanja niske potražnje i povećane konkurencije uslijed potpune liberalizacije trgovine pristupanjem EU, a vanjski dolaze sa svjetskih robnih tržišta. Tako MMF-ov indeks cijena sirovina u travnju pokazuje godišnji pad na razini od znatnih -35%, unutar kojeg cijene sirove nafte (prosjek WTI, U.K. Brent, Dubai) bilježe pad od -45,2%, a hrane i pića pad od -21,6%.
Intervencija u smanjenje cijena plina razgraničila je smjer kretanja potrošačkih cijena u Hrvatskoj i onih na području eurozone, iako se u oba slučaja promjene događaju u vrlo uskom rasponu oko nule. Naime, na području eurozone u travnju je (prema prvim podacima) realizirana stagnacija cijena na godišnjoj razini (0,0%) nakon četiri mjeseca blage deflacije. Godišnja stagnacija ukupnih potrošačkih cijena ostvarena je na temelju blažeg pada cijena energije (s -6% na -5,8%) te jačanja rasta cijena neprerađene hrane (s 0,7% na 1,3%).
Iako su, prema podacima organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO), cijene hrane u travnju bile na najnižoj razini unatrag gotovo pet godina, s najoštrijim godišnjim padom (-19,2%) od 2009. godine, očito je da rast tečaja dolara ipak poskupljuje hranu koju uvoze nedolarska tržišta s dolarskih tržišta. Ne samo u slučaju hrane, već i načelno, na inflatorne pritiske na području EU, svakako utječe slabljenje vrijednosti eura prema dolaru koje poskupljuje sav uvoz s dolarskih tržišta, a čini gotovo 60% ukupnog uvoza EU. Usto, pod utjecajem odnosa dolara i eura, jača i niz drugih svjetskih valuta prema euru u posljednjih godinu dana: britanska funta (14%), japanski jen (4%), švicarski franak (17%) i kineski juan (23%).
Čak i uz rekordnu monetarnu stimulaciju koju provodi Europska centralna banka kako bi potaknula gospodarski rast i približila inflaciju targetu od “ispod, ali blizu 2%”, ove se godine može očekivati kretanje rasta potrošačkih cijena i u Europi i u Hrvatskoj tek u vrlo uskoj amplitudi oko nule. Prema najnovijim procjenama Europske komisije, na području eurozone i Europske unije očekuje se inflacija na razini od tek simboličnih 0,1%, kao i u Hrvatskoj (prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena).
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:
„U travnju je zabilježen pad potrošačkih cijena za -0,1% u odnosu na isti mjesec prošle godine, odnosno vratila se blaga deflacija, na što je utjecao pad cijena plina za kućanstva i pad cijena naftnih derivata. Deflatorni pritisci i nadalje su prisutni, pod utjecajem niske potražnje i povećane konkurencije. Stoga u 2015. godini očekujemo kretanje rasta potrošačkih cijena na razini blizu, ili neznatno iznad nule.“
