Menu
Ministar financija Boris Lalovac, gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'A sada Vlada', priznao je da je podizanje trošarina na derivate veliko opterećenje. No, rekao je, tješi nas jer se njime djelomično financiraju naše ceste. Rekao je i da Europska komisija povećanje trošarina prihvaća kao strukturnu reformu. Ono što je upitno hoće li Komisija prihvatiti jedino je dobit koja će se iz javnih poduzeća sliti u proračun...
"Europska komisija nam je predlagala ukidanje poreznih olakšica, ali Vlada se nije odlučila za takav korak i nadam se da je ta priča zatvorena. Tražili su i proširenje porezne osnovice", izjavio je ministar.
Najavio je da će bolnih mjera biti još na rashodovnoj strani. Rekao je da je prema dubinskim analizama potvrđeno da se ovim mjerama može uštedjeti do pola milijarde kuna. Komisiji smo obećali stalni monitoring nad provođenjem tih mjera i kontrolu troškova, istaknuo je ministar.
Lalovac je istaknuo i da će zajedno sa sindikatima biti potrebno naći zajednički put ka daljnjim uštedama. "Nadam se da ćemo sindikatima uspjeti objasniti u kakvoj se situaciji Hrvatska nalazi. Od 104 poduzeća samo 19, od kojih je devet državnih, duguje 80 milijardi kuna a 308 korporacija duguje 152 milijarde kuna, a među njima dominiraju državna poduzeća. Podaci su to koje je ministar naveo, a koja govore o tome kakav utjecaj javna poduzeća imaju na visinu deficita. To je pritisak i za javni dug. Javna poduzeća neće više moći biti generatori ekonomskog rasta, to će biti samo privatni sektor", naglasio je.
Lalovac je rekao da Komisija prigovara da nam je gospodarstvo oslonjeno na državni sektor. Izvore financija javne tvrtke morat će tražiti u Bruxellesu, a ne u ministarstvima kao dosad.
Lalovac je opovrgnuo da je u sukobu s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem.
"Nisam u skobu s guvernerom, samo tražim odgovore od njega. Nije dovoljno građanima samo uputiti upozorenja, treba ih zaštititi zakonskim aktima. Rizik kamatne stope, valutni rizik ne smije biti samo na teret građanima", istaknuo je.
Postavio je pitanje kako je moguće da su milijarde kredita davane tvrtkama s prihodima od 100 kuna. "Bankari rade problem oko 300 milijuna kuna troška u vezi s problemom sa 'švicarcima', dok su s druge strane tvrtkama s po 100 kuna prihoda dale 6 milijardi kuna.
Vidjet ćemo ubrzo da su banke od 2008. do 2013. zaradile silne milijarde, i mi nismo protiv toga, ali problem su građani koji uredno plaćaju svoje kredite u ovoj situaciji, a kamate su im tri puta više nego u Austriji ili Italiji, što je nedopustivo", naglasio je Lalovac. "Ne želim rat, ali želim govoriti na temelju brojeva."
Najavio je da će uskoro, kada se objave financijska izvješća o poslovanju banaka u 2014., vidjeti da je jedna poslovna banka otvorila d.o.o u koji je prebacila svoj loš portfelj i na temelju toga iskazala gubitak od 4 milijarde kuna, no nije želio reći o kojoj se banci radi.
