Menu
Prema informacijama Hrvatske narodne banke bruto inozemni dug na kraju 2014. godine dosegnuo je 46,7 mlrd. eura što predstavlja 108,4% bruto domaćeg proizvoda...
Međutim, godišnji rast od 0,8 milijardi eura (1,7%) posljedica je međuvalutnih promjena odnosno snažnog jačanja američkog dolara na svjetskim deviznim tržištima. Aprecijacija američke valute u odnosu na euro (od preko 11,5% u odnosu na kraj 2013. godine) osobiti utjecaj imala je na nominalni iskaz duga opće države zbog izdanih državnih obveznica na američkom tržištu. Naime, iako je u pet od ukupno šest izdanja ugrađena zaštita od tečajnog rizika ona se u statistici prikazuje odvojeno (na poziciji financijske izvedenice u sklopu stanja međunarodnih ulaganja) pa je nominalan iskaz duga veći od stvarnog stanja. Isključi li se utjecaj međuvalutnih i ostalih promjena bruto inozemni dug se smanjio za 0,3 mlrd. eura prvenstveno kao posljedica izraženijeg razduživanja kreditnih institucija koje traje i treću godinu za redom.
Prema posljednje dostupnim podacima središnje banke, samo u prvih jedanaest mjeseci dug drugih monetarnih institucija smanjen je za preko 1,3 mlrd. eura. Time je nastavljen pad udjela bruto inozemnog duga ovog sektora u ukupnom dugu te krajem studenog 2014. godine s ukupnim obvezama prema inozemnim vjerovnicima od 7,8 mlrd. eura on čini 16,8% ukupnog bruto inozemnog duga RH (u prosincu 2008. godine njihov udio premašivao je 25%).
Dug javnog sektora krajem studenog dosegnuo je 17,8 mlrd eura, a uz dug privatnog sektora za koja jamstva daje javni sektor on doseže 17,88 mlrd. eura i čini više od 38% ukupnog bruto inozemnog duga RH. Glavninu prošlogodišnjeg prirasta (+1,2 mlrd. eura ili 7%) bruto inozemnog duga javnog sektora treba pripisati statističkom prirastu bruto inozemnog duga države koji je s rastom od 982 mil. eura krajem studenog dosegnuo 13,7 mlrd. eura.
Naposljetku, kod ostalih privatnih sektora primjetan je rast duga nefinancijskih društava odnosno poduzeća koja domaći dug zamjenjuju inozemnim dugom uslijed relativno povoljnih uvjeta na europskom financijskom tržištu. Bruto inozemni dug privatnih nefinancijskih poduzeća krajem studenog iznosio je 11,2 mlrd. eura što je 388 mil. (3,6%) više u odnosu na kraj 2013. godine.
"Tijekom 2015. godine očekujemo nastavak blage dinamike rasta javnog duga koji će biti podržan tečajnim kretanjima (očekivanim jačanjem dolara u odnosu na euro), nastavkom procesa zaduživanja privatnih poduzeća kod inozemnih vjerovnika te zaduživanjem države na inozemnim tržištima kapitala. S druge strane očekujemo nastavak razduživanja kreditnih institucija, stanovništva, ali i javnih poduzeća. Udio bruto inozemnog duga u BDP-u trebao bi nastaviti rasti i pod utjecajem stagnacije gospodarstva uz istovremeni izostanak inflatornih pritisaka", objavili su analitičari Raiffeisenbanka.
