Menu
Euro posljednjih nekoliko mjeseci nezadrživo pada. Koliko će se još ovaj trend nastaviti? Postoji pet glavnih uzroka padanju vrijednosti eura. Prvi uzrok je generalno loše stanje ekonomija zemalja eurozone...
Iako su performanse nekih članica eurozone iznimno dobre (npr. Njemačka), mnoge se još uvijek nisu u potpunosti oporavile od posljedica Velike recesije (npr. Grčka i Španjolska).
Takvo stanje stvara snažan pritisak na daljnje padanje vrijednosti eura.
Drugi uzrok je relativno uspješan oporavak američke i britanske ekonomije što potiče jačanje dolara i funte, a posljedično stvara daljnji pritisak na ekonomije eurozone uslijed skretanja investicija i osobne potrošnje prema američkoj i britanskoj ekonomiji.
Nedavna odluka švicarske centralne banke o napuštanju politike držanja vrijednosti franka iznad razine od 1,2 franaka za euro, dodatno je pojačala pritiske na pad eura.
Tome je pridonijela i nova politika Europske centralne banke koja programom kvantitativnog popuštanja (QE) u vrijednosti od 1140 milijardi eura nastoji potaknuti rast stope inflacije u eurozoni.
Upravo je i očekivano započinjanje s ovim programom navelo švicarske centralne bankare da napuste dotadašnju politiku fiksiranja franka uz euro.
Dodatan vjetar daljnjem rušenju vrijednosti eura zapuhao je iz Grčke. Pobjeda Syrize, lijevo-populističke stranke, na nedavnim izborima u Grčkoj dovela je na vlast Alexisa Tsiprasa koji je pobijedio na izborima prvenstveno obećanjem napuštanja dosadašnje politike štednje koju su Grčkoj nametnuli europski partneri kao glavni uvjet financijske pomoći namijenjene stabiliziranju grčke ekonomije.
Upravo o politici štednje i daljnjoj sudbini programa pomoći Grčkoj raspravlja se danas u Bruxellesu. S jedne strane je nova grčka vlada koja želi napustiti ili barem ublažiti razmjere štednje, a s druge strane su institucije EU, ECB te članice, predvođene Njemačkom, koje inzistiraju na nastavljanju politike štednje.
Dosadašnji pregovori pokazali su da su obje strane sklone inzistiranju na vlastitim ciljevima i izbjegavanju kompromisa sve do samog kraja. U ovom slučaju vrijeme istječe krajem ovog mjeseca – kada završava trenutni program pomoći Grčkoj i treba odlučiti o (ne)nastavljanju dosadašnje politike.
Stoga svi akteri na tržištu napeto iščekuju konačan dogovor, a upravo ta neizvjesnost dovodi do pojačane volatilnosti u kretanju vrijednosti eura.
Naime, jedan od mogućih ishoda ovih pregovora je i izlazak Grčke iz eurozone. Obje strane tvrde da se to neće dogoditi. S jedne strane Europska monetarna unija zamišljena je kao trajni aranžman i nije predviđen mehanizam napuštanja eurozone.
Izlazak iz eurozone ne odgovara ni grčkoj vladi jer koliko god Grci bili protiv mjera štednje, u jednakoj se mjeri protive i povratku na drahmu.
S druge strane, grčko napuštanje eura ostaje realna opcija za slučaj da dvije strane ne uspiju doći do dogovora. Ishod ovih pregovora bit će brzo poznat, a s njim i sudbina daljnjeg kretanja eura, pišu analitičari Admiral Marketsa.
