Menu
S mjesečnim rastom od 1,3% ili 580 mil. eura ukupan bruto inozemni dug RH krajem rujna prošle godine dosegnuo je 46,5 milijardi eura odnosno 107,8% BDP-a. Na godišnjoj razini rast bruto inozemnog duga iznosio je 2,4% (1,1 mlrd eura), dok je u usporedbi s koncem 2013. godine veći za 1,2% (535 mil. eura)...
Razmjerno visok porast ukupnog bruto inozemnog duga na mjesečnoj razini prvenstveno je posljedica rasta duga opće države koji je u odnosu na kolovoz povećan za gotovo 700 milijuna eura (+5,4%). Krajem rujna bruto inozemni dug opće države dosegnuo 13,5 mlrd eura što je gotovo 2 mlrd ili 16,9% više u odnosu na rujan 2013. godine. U odnosu na kraj 2013. godine opća država je povećala obveze prema inozemnim vjerovnicima za 835 milijuna eura (6,6%). Izuzev travnja 2014. godine (kada je zabilježena negativna godišnja stopa promjene), državna komponenta bruto inozemnog duga kontinuirano bilježi pozitivne godišnje stope rasta još od rujna 2009. godine. Velike potrebe države za novim zaduženjima u neposrednoj su vezi s odgođenom i/ili preslabom fiskalnom konsolidacijom, pa se uslijed kumuliranja proračunskih deficita i dospjelih neplaćenih obveza država nastavila zaduživati i na inozemnom financijskom tržištu. Posljedično udio sektora države u ukupnom bruto inozemnom dugu bilježi kontinuiran porast te je koncem rujna prošle godine dosegnuo 29,2% udjela (što je za 12,5 postotnih bodova više nego krajem rujna 2009. godine).
Pozitivan doprinos porastu ukupnog bruto inozemnog duga na mjesečnoj razini došao je i od ostalih domaćih sektora (trgovačkih društava) čiji je dug krajem promatranog mjeseca dosegnuo 18,4 milijardi eura (+0,2%). Na godišnjoj razini zabilježio je porast od 128 mil. eura (+0,7%) dok je u usporedbi s koncem 2013. godine veći za 420 milijuna kuna (+2,3%). Bez obzira na iskazani rast duga na mjesečnoj i godišnjoj razini, sektor trgovačkih društava zabilježio je pad svog udjela u ukupnom bruto inozemnom dugu sa 39,9% u kolovozu na 39,5% u rujnu.
Krajem rujna, s udjelom od 17,5% dug drugih monetarnih financijskih institucija iznosio je 8,1 milijardu kuna, zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini (-2,2% odnosno -13,6%). Ovaj sektor također bilježi kontinuirane negativne godišnje stope promjene stanja inozemnog duga, potvrđujući dugotrajno razduživanje koje datira još od svibnja 2012. godine. U odnosu na kraj 2013. godine dug drugih monetarnih financijskih institucija niži je za 1 mlrd eura, tj. zabilježio je dvoznamenkastu stopu pada od 11,2%.
"U uvjetima očekivanog pada gospodarstva već šestu godinu zaredom, predviđamo da bi se razina inozemnog duga do kraja 2014. mogla kretati na razinama od oko 108% procijenjenog BDP-a. Pritom je važno naglasiti da deprecijacija eura u odnosu na dolar utječe na visinu inozemnog duga iskazanog u eurima, no država je svoj dug denominiran u dolarima zaštitila tzv. hedging-om, pa iskazani dug u eurima realno ima niži iznos", objavili su RBA analitičari.
