Menu
Na Zagrebačkoj je burzi zabilježen nešto življi promet u prosincu 2014. godine, što je dijelom odraz uobičajenog uređivanja portfelja vrijednosnih papira koji investitori provode na kraju poslovne godine. Stoga je, u odnosu na studeni, promet dionicama unutar knjige ponuda porastao za 43,7%, povećan je i promet strukturiranim proizvodima za 64,0%, a istodobno je smanjen promet obveznicama za 52,2%...
U takvim je okolnostima, uz 164,4% veći blok promet, ukupan promet na Zagrebačkoj burzi povećan za 23,6%.
Međutim rast prometa nije bio popraćen i rastom cijena pa je, na mjesečnoj razini, Crobex izgubio 2,6% svoje vrijednosti, istodobno je Crobex10 pao za 2,0%, a pad su zabilježili i svi sektorski indeksi, izuzev onog koji se odnosi na dionice prerađivačke industrije.
Prošla godina, promatrano u cjelini, nije donijela znatnije pomake na domaćem tržištu kapitala, što je rezultat prolongiranja djelovanja višegodišnje gospodarske krize. S vrijednošću od 1.745,44 boda na kraju prošle godine Crobex se našao na razini koja je 2,7% niža od one ostvarene na kraju 2013. godine. Radi se o razini indeksa koju je Crobex prvi put dosegao još početkom relativno daleke 2005. godine.
Ipak, prošle su godine zabilježeni i određeni pozitivni pomaci pa je tako blue chip indeks Crobex10 porastao za 1,2% u odnosu na prethodnu godinu, a posebno je visok rast zabilježen kod indeksa turističkih dionica (CROBEXturist) koji je porastao čak za 79,1%, reflektirajući tako interes investitora za restrukturiranje, vlasničke promjene i privatizaciju dijela turističkih kompanija.
Istodobno je, s obzirom na dubinu krize u građevinarstvu, prošle godine najviše smanjena vrijednost CROBEXkonstrukta (za 36,6%), indeksa koji prati vrijednost dionica građevinskih kompanija.
Ohrabruje što je u prošloj godini, u odnosu na 2013. godinu, ukupan burzovni promet povećan za 2,5%, a istodobno je zabilježen i rast tržišne kapitalizacije za 10%.
Međutim u okolnostima kad se po razvojnim performansama hrvatsko gospodarstvo nalazi pri samom dnu među zemljama Europske unije i rezultati domaćeg tržišta kapitala zaostaju za onima koji se ostvaruju na svjetskoj razini. Na globalnom tržištu kapitala prošla je godina bila jedna od uspješnijih, što se posebno odnosi na američko tržište na kojem su indeksi nastavili sa solidnim rastom (Dow Jones 7,5%, S&P 12,0%, Nasdaq 13,4%).
Znatno umjereniji rast zabilježen je na europskom tržištu (EUROSTOXX 50 porastao 1,3%), pri čemu je londonski FTSE100 zabilježio čak i pad od 2,7% pod pritiskom pada vrijednosti dionica energetskih kompanija vezano uz kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu. Na azijskom tržištu dionica cijene su rasle pod utjecajem provedbe labave monetarne politike (japanski Nikkei225 porastao za 7,1%) te očekivanih promjena u ekonomskoj politici Kine pa je tako indeks šangajske burze zabilježio jedan od najviših porasta među burzama u prošloj godini. Dio svjetskih indeksa, uključujući S&P, Dow Jones i DAX, prošle je godine višekratno dosezao svoje povijesne maksimume. Međutim investitore sve više brine održivost ovako visokog rasta cijena dionica s obzirom na činjenicu da u posljednje dvije godine rast burzovnih indeksa znatnije nadmašuje rast fundamentalnih pokazatelja, odnosno viši je od onog koji bi se mogao očekivati na temelju gospodarskog rasta zemalja i rasta poslovnih rezultata kompanija.
I na susjednim regionalnim tržištima kapitala u prošloj je godini u pravilu bilježena povoljnija situacija nego na domaćem tržištu, pa je tako ljubljanski SBI-TOP porastao za visokih 19,6%, beogradski Belex15 za 19,5% te makedonski MBI10 za 6,1%, dok je jedino sarajevski SASX10 izgubio 4,1% svoje vrijednosti. Visok porast indeksa i 75%-tno povećanje prometa na Ljubljanskoj burzi rezultat su uspostavljanja gospodarskog rasta, rješavanja bankarske krize te početka prodaje, odnosno privatizacije državnih poduzeća u Sloveniji.
"Znatnije pomake na Zagrebačkoj burzi teško je očekivati i ove godine s obzirom na to da se investitori u pravilu okreću prema razvijenim tržištima na kojima se očekuju viši prinosi. Stoga bez izlaska zemlje iz krize i uspostave održivoga gospodarskog rasta ne treba očekivati ni oživljavanje prometa i cijena na domaćem tržištu kapitala" stoji u komentaru iz HGK.
