Menu
Je li prijedlog proračuna za iduću godinu lista dobrih želja ili realna slika državnih prihoda i rashoda? Treba li Hrvatska slijediti srpski model rezanja mirovina i plaća u javnom sektoru za 10% ili će upravo rast plaća od 1. siječnja povećati potrošnju i pomoći u zaustavljanju recesije? Hoće li BDP, kako predviđaju analitičari, pasti i 12-ti kvartal zaredom? U emisiji HRT-a Otvoreno odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja potražili su Mislav Togonal i njegovi gosti: ministar financija Boris Lalovac i Goran Marić iz HDZ-a...
"Ministri se bore za veće limite. Ja im objašnjavam da moraju naći druge izvore za povećanje sredstava. Kakav je proračun za 2015. godinu? Dosta je pritisaka da nije realan da će se ići u rebalans. No taj proračun izgleda onako kako će moći izgledati svi daljnji proračuni nakon njega. Manje da finaciramo rashode iz poreza hrvatskih građana, koji su u šestoj godini recesije i nemaju koliko je potrebno državnom aparatu, a da sve više finaciramo iz fondova Europske unije i namjenskih prihoda koji dolaze izvan proračuna. Treba vidjeti koliko mogu dati građani, koliko ekonomija, a ostalo projektima povući novac iz nekih drugi izvora", rekao je Lalovac.
"Iduće godine proračun se oslanja na 7 milijardi kuna iz EU fondova. Četiri milijarde dolaze iz pretpristupnih fondova gdje su projekti realizirani iz razdoblja 2007.-2014. godine, a 1,2 milijarde dolazi iz fondova za poljoprivredu. Mi ćemo uplatiti u EU proračun 3,6 milijardi kuna i moramo povući više. Hrvatska ima izlaz u povlačenju iz fondova. Svaki ministar može imati veći limit ako povuče novac iz EU fondova", smatra Lalovac.
"Državni proračun po prirodi i delikatnosti ne podnosi ni najmanje površnosti i neozbiljnosti. Niti jedan proračun od 2011. godine (ta godina nije imala rebalans proračuna), nije bio bez rebalansa. U prijedlogu za proračun 2015. godinu predviđa se rast 0,5%. Proračun je neodrživ. Izlaže se prevelikom riziku neostvarenju prihoda i probijanju rashoda. Bolnice će ostvariti gubitak. Prihodi se neće ostvariti jer se previše očekuje ondje gdje smo najnespremniji i najnesposobniji - iz fondova EU-a. Prihodi su nerealni. Preambiciozno je planiran državni proračun, niije sustavno pristupljeno tom radu. Način trošenja državnog novca pokazuje karakter fiskalne politike", mišljenja je Marić.
"Da bi se prikupio novac za financiranje deficita, mora se otići na tržište kapitala, mora se zadužiti i obećati da će vratiti. Nama treba 70 milijardi kuna iduće godine zadužiti se da vratimo stare dugove i deficit od 12 milijardi kuna. To su golemi iznosi za ovako malu ekonomiju. Postoji novac gdje se znanjem i vještinama može povući novac. Zašto smo ušli u EU - zbog konvergencije da povlačimo novac", stav je Lalovca.
