Menu
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupan bruto inozemni dug krajem srpnja iznosio je 45,9 milijardi eura, pri čemu najviše posto otpada na trgovačka društva, 40,1%, a potom na sektor države, 27,9%...
U odnosu na kraj lipnja, inozemni dug manji je za 0,9%, dok je na godišnjoj razini blago porastao, za 0,1%.
U strukturi bruto inozemnog duga najveći udio pripada ostalim domaćim sektorima, odnosno trgovačkim društvima čiji je bruto inozemni dug s 18,4 milijarde eura činio 40,1% ukupnog duga, što je njihov najveći relativni udio od listopada prošle godine, navode analitičari Raiffeiesenbank Austria u osvrtu na podatke HNB-a.
Slijedi sektor opće države s udjelom u ukupnom dugu od 27,9%, što je njegova najviša razina od veljače 2005. S druge strane, druge monetarne financijske institucije smanjile su svoj udio na 18,2%, najnižu razinu od svibnja 2001.
Krajem srpnja ukupni vanjski dug državnog sektora iznosio je 12,8 milijardi eura, što je 1,1% više u usporedbi s prethodnim mjesecom, dok je na godišnjoj razini zabilježio značajan porast od 1,3 milijardi eura ili 10,9%. U odnosu na kraj prošle godine, državni inozemni dug krajem srpnja bio je veći za 108 milijuna eura ili 0,8%.
Porast inozemnog duga zabilježili su i ostali domaći sektori, odnosno trgovačka društva, čiji je dug krajem srpnja iznosio 18,4 milijardi kuna, što je 0,1% više u odnosu na prethodni mjesec.
Sektor trgovačkih društava prema novom institucionalnom obuhvatu u srpnju bilježi porast vanjskog zaduženja i na godišnjoj razini, za 1,7%, dok je u usporedbi s koncem prošle godine njihov dug povećan za 2,6%.
Druge monetarne i financijske institucije krajem srpnja zabilježile su smanjenje inozemnog duga za 556 milijuna eura u odnosu na lipanj, što je pad od 6,2%. Na godišnjoj je razini, pak, njihov dug smanjen za 1,7 milijardi eura ili 16,6%, dok je u odnosu na kraj prošle godine inozemni dug monetarnog i financijskog sektora smanjen za 802 milijuna eura ili 8,8%.
