Nakon pet godina pada konačno ćemo dočekati rast industrijske proizvodnje

Nakon razmjerno snažnog godišnjeg pada u kolovozu od 4,7%, u rujnu je industrijska proizvodnja zabilježila zamjetan rast i na mjesečnoj i na godišnjoj razini i time pozitivno iznenadila tržište. Naime, prema posljednjim podacima DZS-a u odnosu na rujan prošle godine industrijska proizvodnja je prema kalendarski prilagođenim indeksima zabilježila rast od 3,8%, što je najviša stopa rasta od ožujka 2013. U odnosu na kolovoz, prema desezoniranim indeksima, rast je iznosio 4,6% (najviša stopa rasta od siječnja ove godine). S obzirom na pozitivan doprinos rujanskog rasta, kumulativni rast u prvih devet mjeseci je ponovno dobio zamah, +0,6% (u prvih osam mjeseci +0,2%)...

Promatrano prema NKD-u u razdoblju od siječnja do rujna u odnosu na isto razdoblje 2013. prerađivačka industrija je s rastom od 2,7% nastavila pozitivno doprinositi ukupnom rastu te ublažavati negativan doprinos koji dolazi od pada obujma rudarstva i vađenja (-8,3%) te opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-7,8%). Pri tome su unutar prerađivačke industrije zamjetan rast ostvarile proizvodnja odjeće, kože i srodnih proizvoda, proizvoda od gume i plastike te proizvodnja metala koji redom bilježe dvoznamenkaste godišnje stope rasta i to 16,4%, 13,9%, 18,8% i 15,6% a u strukturi ukupne industrijske proizvodnje zajedno čine udio od preko 8%. Proizvodnja prehrambenih proizvoda čiji udio prelazi 15% bilježi blagi rast od 0,2% godišnje.

Prema GIG-u u prvih devet mjeseci negativan doprinos i dalje dolazi od pada proizvodnje energije (-8,3% godišnje) dok ostale kategorije bilježe rast proizvodnje. Tako su, intermedijarni proizvodi zabilježili rast od 3,2%, kapitalni proizvodi od 1% dok su trajni i netrajni proizvodi za široku potrošnju zabilježili rast od 5,1% odnosno 2,3%.

"Nakon pet godina uzastopnog pada, 2014. bi mogla donijeti vrlo blago pozitivnu stopu rasta obujma industrijske proizvodnje (+0,5% godišnje). Pri tome će zamjetniji rast i dalje biti ograničen usporavanjem oporavka u Europskoj uniji te posljedično manjom potražnjom za hrvatskim proizvodima, ali i izostankom oporavka domaće potražnje uslijed slabosti na tržištu rada", objavili su analitičari Raiffeisenbanka.