Menu
Izazov razvoja tvrtki u šestoj godini recesije, odnos velikih kompanija prema malima, nove akvizicije, nastavak širenja u regiju i potreba kvalitetnijeg obrazovanja upravljačkog kadra, osnovni su naglasci okruglog stola Hrvatski pokretači rasta, održanog u utorak u organizaciji magazina Banka i Deloittea u prepunoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu....
Nakon što je direktor u Odjelu financijskog savjetovanja Deloittea Ivica Krešić predstavio listu 500 najvećih kompanija u Srednjoj Europi ustvrdivši da je i njihovo prošlogodišnje poslovanje bilo obilježeno stagnacijom i stabilnošću, koja je objavljena u rujanskom broju magazina Banka, najviše pažnje publike izazvala su izlaganja Emila Tedeschija, predsjednika Uprave Atlantic Grupe, Tomislava Šerića, predsjednik Uprave HEP-a i Zdravka Marića, izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala
Tedeschi očekuje da će idućih godina sve važniju ulogu u razvoju gospodarstva imati «igrači» iz srednjeg i malog poduzetništva koji oslonac moraju tražiti u velikim sustavima, ali više ne nužno u okviru Hrvatske nego – kao što su već napravile neke male ICT kompanije – vezanjem uz strane velike sustave.
Spomenuvši primjer uvođenja zrakoplovne linije za hidro-avion iz Splita za Jelsu na otoku Hvaru, Tedeschi je naglasio da slični projekti mogu pokrenuti Hrvatsku.
„Naravno da jedan nije dovoljan, ali njih 300 mogu biti motor pokretanja. U to sam sasvim siguran“, istaknuo je većinski vlasnik Atlantic Grupe koja se na listi 500 najvećih kompanija nalazi na 332. poziciji.
Na pitanje što je još potrebno kako bi Hrvatska konačno izišla iz krize, Tedeschi se uz smanjenje parafiskalnih nameta i reformu javne te lokalne uprave, posebno osvrnuo na problem upravljanja na svim razinama koji nije zaobišao niti privatne tvrtke.
„Kod nas je znanje upravljanja nevjerojatno podcijenjena kategorija. Imamo krizu upravljanja u svim sektorima - od nevladinih udruga do javnih kompanija i u tom segmentu ćemo morati puno napraviti u sustavu obrazovanja, budući da su načela upravljanja u svakom od njih ista“, kazao je Tedeschi.
Istaknuo je da nema kolektivnih rješenja i da se svaki pojedinac mora okrenuti sebi te biti svjestan da je budućnost u njegovim rukama. Društvo se mora maksimalno otvoriti, poput onog u Finskoj i Estoniji, gdje se, kako je rekao, djecu uči da se „biznis događa izvan granica njihovih država“. Također je najavio novi iskorak Atlantica na tržište Zajednice neovisnih država te na tržišta Austrije, Švicarske i Njemačke.
Zdravko Marić, izvršni direktor za strategiju i tržišta kapitala Agrokora složio se da je problem upravljanja u Hrvatskoj kritična kategorija, ali je podsjetio na dva primjera koja dokazuju suprotno.
Naveo je prodaju dva poslovna sektora koja nisu core business Agrokoru partnerima za koje su uvjereni da će se znati dokazati i nametnuti, ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji te je naglasio važnost procesa vertikalne integracije koji im je omogućio da životinjski otpad u izgrađenim bio-postrojenjima pretvaraju u energiju.
Govoreći o integraciji Mercatora u sustav Agrokora, Marić je rekao da se ne radi o pukom spajanju kompanija, nego o stvaranju potencijala za daljnji rast svih u regiji. Spajanjem dviju kompanija nastat će tvrtka čiji će prihodi premašivati 7 milijardi eura sa 60 tisuća zaposlenika.
Proces je u tijeku, rekao je Marić, izabrani su članovi Nadzornog odbora, a do kraja tjedna trebali bi se znati i rezultati odaziva na javnu ponude za dionice Mercatora.
Agrokor je na listi 500 najvećih najbolje plasirana hrvatska kompanija na 27. mjestu.
Tomislav Šerić, predsjednik uprave HEP-a, najavio je poboljšanju efikasnosti i smanjenje troškova poslovanja, maksimalnom iskorištavanju potencijala te akvizicije u regiji.
„Nužno je da svi zaposleni shvate u kakvom vremenu živimo. Više nema državnih potpora. Tvrtke više nisu i više ne smiju biti socijalna kategorija“, zaključio je Šerić.
