Menu
Stari štediše Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj morat će čekati više godina da dođu do svojih uloga i nakon što je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu napokon presudio da je Slovenija odgovorna za povrat njihovih deviznih depozita i da to nije sukcesijsko pitanje, navode slovenski mediji...
Slovenija u tzv. sukcesijskom fondu, koji je stvoren kao rezerva za takva potraživanja, ima 80 milijuna eura, dok glavnica dugova Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH s 1991. godinom iznosi 250 milijuna, a zajedno s kamatama 500 milijuna eura pa presuda donosi velik financijski udarac za Sloveniju, piše 'Delo'.
Ako se u mehanizmu za štediše iz Hrvatske i BiH primijeni model kojim su isplaćeni slovenski štediše, to bi značilo da bi najprije bili isplaćeni štediše s manjim potraživanjima do 500 eura, dok bi ostali bili isplaćeni u pet godina, u deset obročnih tranši. Prema tom scenariju, svi štediše bili bi isplaćeni preko slovenskih banaka, a proces isplate trajao bi približno šest do sedam godina, navodi list.
Ljubljanski 'Dnevnik' navodi da će Slovenija morati Vijeću Europe predstaviti akcijski plan za primjenu presude, nakon čega će odbor ministara Vijeća Europe od Slovenije moći zatražiti i dopune. Tek nakon toga slijedit će poseban zakon u kojem će biti određen konačni rok za ispunjenje svih opravdanih zahtjeva štediša, navodi list, te dodaje da će njime biti određen i rok u kojemu štediše moraju dostaviti svoje zahtjeve. Među ostalim, tražit će se dokumenti o identitetu i originalne knjižice Ljubljanske banke, što bi mogao biti problem kod štediša iz BiH, piše list.
'Dnevnik' navodi da presuda iz Strasbourga otvara 'Pandorinu kutiju' neriješenih sukcesijskih problema. 'Raspad države je tako poseban događaj da ga je nemoguće tumačiti samo s vidika građansko-pravnih odnosa', rekao je Mitja Gaspari koji je u vrijeme prebacivanja aktive 'stare' Ljubljanske banke na Novu Ljubljansku banku (NLB) bio ministar financija te dodao da su i podružnice Ljubljanske banke u bivšim jugoslavenskim republikama imale svoju imovinu i potraživanja, ali da se 'sada o tome ne govori'. 'Dnevnik' navodi da bi i sama Slovenija mogla pokrenuti postupak pred sudom u Strasbourgu oko potraživanja nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb jer su neki sudski postupci njezinih tužbi o tom pitanju u Hrvatskoj prošli sve sudske instancije, pa i Ustavni sud.
