Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu (ESLJP) pravomoćno je presudio u korist dvoje starih deviznih štediša Ljubljanske banke iz Bosne i Hercegovine...
U drugostupanjskom postupku odbačena je slovenska žalba na presudu iz studenog 2012. godine u slučaju Ališić, pa je presuđeno da je Slovenija u slučaju BiH štediša kršila njihovo pravo na zaštitu imovine i učinkovito pravno sredstvo.
Sloveniji je naloženo da u roku od najviše godine dana nađe sustavno rješenje za isplatu njihove štednje.
Presuda je konačna, a odnosi se i na sve ostale štediše banke koji su u istom pravom položaju kao tuženici iz BiH o čijem je slučaju presuđeno. To je dobra vijest za sve stare devizne štediše te banke jer će se ta presuda koristiti kao presedan i u tisućama drugih slučajeva i u BiH, ali i Hrvatskoj i drugim bivšim jugoslavenskim republikama. Tako će slovenski državni proračun, zbog duga stare Ljubljanske banke, morati, procjenjuje se, isplatiti 200 do 300 milijuna eura odštete štedišama.
Odluka Europskog suda za ljudska prava pravedna je i ona se odnosi i na prenesenu štednju, izjavio je u Bruxellesu premijer Zoran Milanović.
"Po meni je to pravedno. Puno smo puta govorili o tome. Naravno, to sad Sloveniju dovodi u dosta kompliciranu situaciju zbog roka i mogućih kamata. U svakom slučaju, obveza je Slovenije da ljudima omogući pravo na uživanje vlasništva. To je isto kao i vikendice slovenskih građana na hrvatskoj obali, kojih je na tisuće i ta njihova imovina ni u jednom trenutku nije osporavana i nije otuđivana. Novac i vikendice, to je isto", rekao je Milanović, koji u Bruxellesu sudjeluje na summitu europskih čelnika.
Slovenska premijerka u odlasku Alenka Bratušek izjavila je da je razočarana presudom . "Razočarana sam i još osobno mislim da stara devizna štednja spada u sukcesiju. No, istodobno sam uvijek smatrala da presude sudova treba poštovati, tako da će Slovenija trebati poštovati i ovu", rekla je.
Današnja pravomoćna presuda imat će velik utjecaj nakon dugogodišnjeg zastoja rješavanja problematike stare devizne štednje Ljubljanske banke na području bivše zajedničke države koja nije riješena od 1991.
Kad je riječ o Hrvatskoj, štediše nekadašnje glavne podružnica Ljubljanske banke Zagreb dijelom su namireni od strane Hrvatske jer su na hrvatske banke prenijeli svoja potraživanja, no računa se da je neprenesene štednje koja nije riješena za više od 130 milijuna eura i da rješenje čeka oko 130.000 štediša, prenosi HRT.