Menu
Hrvatska jadranska obala je najpoznatija po svom prekrasnom planinskom krajoliku, čistom moru i desecima šarmantnih gradića i gradova. No, vlada ove bivše jugoslavenske zemlje se nada da će postati jednako dobro poznata po onome što možda leži ispod njenog mora, a to su milijarde dolara vrijedni nafta i plin, piše Financial Times...
Prošlog mjeseca Hrvatska je provela prvo seizmičko snimanje 36.823 četvornih kilometara jadranskog podmorja. Nada se da će natječaj - otvoren sedam mjeseci - privući 2,5 milijardi dolara investicija u razdoblju od pet godina, smanjiti ovisnost zemlje o uvozu nafte i plina, podići tromo gospodarstvo - i pomoći u stvaranju strateški smještene Hrvatske kao regionalnog središta energije.
'Hrvatska može postati energetsko središte u regiji', kazala je Barbara Dorić, predsjednica hrvatske Agencije za ugljikovodike.
'Iako istraživanje nafte ima dugu tradiciju u Hrvatskoj, ovo je prvo hrvatsko ispitivanje podmorja. Dokazano je da Hrvatska ima podmorje bogato ugljikovodicima koje u velikoj mjeri nije istraženo', dodala je.
Blokovi se kreću od 1.020 četvornih kilometara do 1.635 četvornih kilometara i protežu se diljem Jadrana, s tim da se smatra da sjever najviše obećava što se tiče plina, a jug što se tiče sirove nafte.
Trenutno su sva istraživanja podmorja i sve proizvodne aktivnosti u Hrvatskoj poduzete od strane Ine, koja je djelomično u vlasništvu države i koja je predmet dugogodišnjeg spora između Zagreba i mađarskog MOL-a, podsjeća Financial Times.
Prošle godine je u Velikoj Britaniji Sunday Times izvijestio da istraživanje norveške tvrtke Spectrum procjenjuje da bi Hrvatska mogla imati rezerve do tri milijarde barela sirove nafte, što su druge najveće rezerve u EU-u. Dorić je, međutim, opreznija: 'Teško je reći prije nego što stvarna bušenja budu napravljena'.
Hrvatska trenutno ima dokazane rezerve od 70 milijuna barela sirove nafte i 2,6 milijardi kubika prirodnog plin, prema podacima US Energy Information Administration. Ali, ona puno i uvozi i to 73.400 barela nafte dnevno i 14 milijuna kubika plina (u 2012.), s tim da gotovo sav uvezeni plin dolazi iz Rusije, piše Financial Times.
Potencijalne rezerve u Hrvatskoj mogle bi se pokazati značajnima, kako za zemlju, tako i za širu regiju, što dolazi u ključnom trenutku zbog krize u Ukrajini. Situacija u Ukrajini je izazvala zabrinutost zbog prevelike ovisnosti o Rusiji i potkopala projekt Južnog toka koji bi plinom opskrbljivao središnju Europu, Italiju i Balkan, bez prolaska kroz Ukrajinu. Poziciju Hrvatske u središtu zemalja kojima bi Južni tok prolazio je teško previdjeti.
'To je potencijalno vrlo pozitivno za Hrvatsku , a vjerojatno i za cijelu regiju', kazao je Jim Thomas, potpredsjednik za regulatorna savjetovanja pri IHS, koji je pomogao Hrvatskoj izraditi proces nadmetanja.
'To je vrlo neistraženo područje koje ima potencijal značajnog dotoka plina za Europu i druga tržišta. Istraživanje se vrši na talijanskoj strani pomorske granice, gdje ima daleko više proizvodnih objekata. Šanse izgledaju vrlo obećavajuće - bilo je više od 40 naftnih tvrtki na konferenciji za pokretanje natječaja, a postoji i realan interes velikih igrača', kazao je za FT Thomas. On dodaje da su uvjeti natječaja atraktivni, pogotovo u usporedbi s onima mediteranskih konkurenata.
Ipak, i Dorić i Thomas se slažu da nema jamstva da postoje značajne komercijalno iskoristive rezerve koje bi imale značajan utjecaj na regionalnom energetskom tržištu. Naravno, postoji i zabrinutost po pitanju štete koje bi istraživanje nafte i plina moglo učiniti hrvatskom turizmu, koji je generirao više od sedam milijardi eura prihoda u prošloj godini. Dorić tvrdi da je 'jedan od osnovnih uvjeta za nadmetanje pridržavanje najvišim ekološkim standardima, te da granice moraju biti najmanje 10 kilometara od kopna i šest kilometara od otoka.
Za Hrvatsku, za koju se očekuje da šestu godinu zaredom neće bilježiti ekonomski rast, čini se da je vrijedno rizika.
Izvor:T-Portal/Financial Times
