Menu
Europska komisija i Međunarodni monetarni fond smatraju da Grčka već sad može tražiti produžetak rokova otplate duga i manje kamate. Dobri ekonomski stručnjaci stvari vide sasvim drugačije...
Grčka vlada u Ateni pregovara s europskim partnerima o daljnjoj pomoći ovoj krizom pogođenoj zemlji. Atena u tim pregovorima želi produžiti rok otplate kredita s 30 na 50 godina. Grci osim toga teže i smanjenju kamata. Euro-skupina je još u studenom 2012. godine signalizirala spremnost pružanja daljnje pomoći pod uvjetom da budu primijenjene mjere štednje kojima će biti postignut primarni višak u proračunu. EU je prošlog tjedna potvrdio da je cilj postignut prošle godine.
To da je Atena zaista imala veće prihode nego rashode je među ekonomistima dosta sporno. Europska komisija je prije tjedan dana potvrdila da je Grčka prošle godine imala primarni višak u iznosu od 1,5 milijardi eura. Mnogi ekonomisti smatraju da je to jedna vrsta laganja samom sebi u sporazumu između EU-a, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Atene.
"Grčka uopće nema primarni višak. To je informacija koja kruži kroz medije i koja je netočna“, izjavio je za Deutsche Welle direktor minhenskog instituta Ifo, Hans-Werner Sinn. „Grčka ima primarni deficit. MMF u svoje mjere pomoći nije uračunao deficit. Međutim, to je definicija MMF-a, a ne definicija Eurostata ili nekog drugog statističkog ureda“, kaže Sinn.
Zaista, europski ured za statistiku Eurostat uopće ne računa primarna stanja na računu. To rade drugi, primjerice Europska komisija ili Međunarodni monetarni fond. U svojim proračuna jednostavno izostavljaju „jednokratne“ specijalne izdatke kao što je primjerice skoro 20 milijardi eura koje je Atena stavila na raspolaganje posrnulim grčkim bankama.
Europska komisija nastoji da Grčku prikaže u što boljem svjetlu. Prema procjenama Europske komisije, zemlja koja je teško pogođena dužničkom krizom, nalazi se pred novim početkom: bruto društveni proizvod bi 2014. godine prvi put u posljednjih šest godina trebao rasti za 0,6 posto. „Oporavak u eurozoni bi se trebao pobrinuti za oživljavanje izvoza“, piše o prognozi o konjunkturi koju je u ponedjeljak (5.5.) objavila Europska komisija
2015. godine bi se bruto domaći proizvod trebao povećati za 2,9 posto. „Tome bi trebale doprinijeti investicije i privatna potrošnja“, navodi se u prognozi EU-a. Broj nezaposlenih se također polako smanjuje: s 27,3 posto prošle, na 24 posto iduće godine. Zaduženje ostaje problematično: novo zaduženje bi se trebalo znatno smanjiti, s 12,7 u 2013. na 1,0 posto u 2015. godini. Međutim, dug i dalje predstavlja 172,4 posto bruto društvenog proizvoda. Ugovori o stabilnosti eura predviđaju da ukupni dug smije biti najviše 60 posto BDP-a.
Izvor: Deutsche Welle
