Menu
Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su drugo ovogodišnje izdanje publikacije RBAnalize, pod naslovom "Dug put do oporavka“. U nastavku donosimo uvodni dio publikacije "Recesija se nastavlja“...
U 2013. godini nastavila se tendencija smanjivanja gospodarskih aktivnosti koja je započela prije pet godina. Na godišnjoj razini BDP se snizio za 1 posto, a oporavak ne očekujemo ni 2014. godine. Uz izgledno produženje recesije i nastavak rasta javnoga duga povećava se ranjivost gospodarstva na poremećaje u kretanju kapitala na vanjskim tržištima. Stoga su u prvom tromjesečju 2014. godine rejtinške agencije smanjile ocjene boniteta Republike Hrvatske – S&P je snizio rejting na dva stupnja ispod investicijske razine, a ostale dvije agencije (Fitch i Moody’s) zadržale su ocjenu rejtinga na jednom stupnju ispod investicijskog uz promjenu izgleda iz stabilnih u negativne. Reakcija rejtinških agencija uslijedila je nakon što je krajem prošle godine usvojen proračun za 2014. godinu, u kojemu se umjesto jačanja procesa fiskalne konsolidacije planira deficit opće konsolidirane države u visini od 5,5 posto BDP-a, uz preoptimistično planiranje gospodarskoga rasta i povećanje proračunskih prihoda. U uvjetima pada ili stagnacije BDP-a povećanje prihoda proračuna dovodi do povećanja fiskalnog opterećenja gospodarstva, pada konkurentnosti poduzeća i smanjenja privatnih investicija. Hrvatska je prošle godine ulaskom u EU potpuno otvorila tržište, a zbog visoke razine euroiziranosti sustava ne može učinkovito koristiti tečajnu prilagodbu za povećanje konkurentnosti domaće ponude. Preostaje provedba interne deflacije putem mjera za smanjivanje troškova proizvodnje. Pritom su nezaobilazne one za smanjenje fiskalnog opterećenja koje posredno, putem visine premije za rizik, određuju i trošak financiranja. Krajem 2013. godine javni se dug povećao na razinu iznad 66 posto BDP-a, a nove tekuće neravnoteže javnoga sektora i stagnantno gospodarstvo vode k ubrzanomu rastu omjera javnoga duga prema BDP-u. Stoga je 2014. godine država ušla u proceduru prekomjernoga deficita (EDP) u kojoj Europska komisija Hrvatskoj postavlja cilj izlaska iz EDP-a do 2016. godine. U ožujku je usvojen rebalans proračuna u kojem je planirani deficit snižen na 4,5 posto BDP-a mjerama na strani prihoda. Budući da su izostale snažnije reformske mjere za smanjenje rashoda, to neće biti dovoljno za ostvarivanje ciljane razine strukturnoga deficita. Ipak, pozitivni pomak nalazimo u realnijemu planiranju gospodarskoga rasta, što povećava mogućnost za ostvarivanje planova.
Sljedeće izdanje državnih obveznica očekujemo u svibnju i to na inozemnomu tržištu. Ostvareni suficit u razmjeni s inozemstvom pogoduje održavanju stabilnoga tečaja, a usporeno razduživanje financijskoga sektora prema inozemstvu pomaže stabilizaciji bilance kapitala. S gledišta održavanja financijske stabilnosti zabrinjava nastavak procesa donošenja lokalnih propisa kojima se nastoji administrativno određivati način poslovanja financijskoga sektora, a posebice kreditnih institucija. Postupci predstečajne nagodbe omogućavaju prijenos gubitaka unutar sektora poduzeća te iz sektora poduzeća na kreditne institucije. Rezultat je povećanje gubitaka kreditnih institucija, ali i smanjivanje poslovnih aktivnosti u poduzećima. Poduzeća jačaju likvidnost, nužnu za prevladavanje šokova od gubitka potraživanja u postupcima predstečajnih nagodbi. Promjene propisa o potrošačkomu kreditiranju dovode do ograničavanja kamatnih stopa na kredite, a u dijelu portfelja i do administrativnog određivanja kamatnih stopa suprotnih ugovorenima, na štetu kreditnih institucija. Takvim se mjerama pojačava pritisak na odljev kapitala, što bi u ovoj godini moglo pogoršati saldo na računu kapitala. Gospodarstvo iscrpljeno recesijom nema snagu za ostvarivanje značajnih viškova u razmjeni roba i usluga, koja je potrebna za financiranje odljeva kapitala. Stoga bi u nastavku godine moglo doći do smanjenja ponude odnosno povećanja cijena na lokalnomu tržištu kapitala.
